Dekan Visoke škole za ekonomiju, poduzetništvo i upravljanje "Nikola Šubić Zrinski" iz Zagreba nedavno je izjavio kako postoje indicije da se diplome stečene u Srbiji i BiH više neće moći nostrificirati u Hrvatskoj. Rekao je kako će do toga doći jer te diplome ne ispunjavaju potrebne kriterije.
Iz Agenciju za znanost i visoko obrazovanje su tu informaciju potvrdili.
Problem priznavanja diploma
Iz Agencije za znanost i visoko obrazovanje pojasnili su da se priznavanje inozemnih visokoškolskih kvalifikacija (IVK) u Europi te u državama članicama EU-a provodi prema smjernicama tzv. Lisabonske konvencije. Hrvatska postupak priznavanja, koji se temelji na načelima Zakona o potvrđivanju Lisabonske konvencije, provodi od 1. srpnja 2004. godine u skladu sa Zakonom o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija.
Stupanjem na snagu Zakona o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija prestao je vrijediti Zakon o priznavanju istovrijednosti stranih školskih svjedodžbi i diploma na temelju kojeg se provodio postupak nostrifikacije.
Priznavanje IVK-a podrazumijeva formalno potvrđivanje vrijednosti inozemne visokoškolske kvalifikacije i ono ne stvara nikakva statusna prava niti se njime dodjeljuju akademski stupnjevi, nazivi, ili bilo kakve druge titule prema hrvatskim propisima. U postupku vrednovanja inozemne visokoškolske kvalifikacije uzima se u obzir isključivo stupanj postignutih znanja, vještina i kompetencija koje su stečene kvalifikacijom, bez usporedbe studijskih programa
, poručili su iz Agencije.
Potrebno ispuniti nekoliko kriterija
Agencija provodi postupak stručnog priznavanja IVK-a za što je potrebno ispuniti nekoliko kriterija.
Prvi kriterij je da visokoškolska kvalifikacija mora biti izdana od strane akreditirane visokoškolske institucije, a inozemni visokoškolski program akreditiran od strane nadležnog akreditacijskog tijela te države.
U slučaju združenog programa/kvalifikacije (joint degree) sve institucije koje sudjeluju u provođenju studijskog programa, kao i sam studijski program, moraju biti akreditirane od strane nadležnih akreditacijskih tijela država u kojima se svaka od institucija koje sudjeluju u združenom programu nalazi, piše Glas.
Osim toga, prilikom vrednovanja IVK, uzimaju se u obzir i minimalna razina i vrsta kvalifikacije nužna za pristupanje studijskom programu čijim se završetkom stječe kvalifikacija za koju se priznavanje traži, odnosno pristup daljnjem obrazovanju i/ili zapošljavanju koje kvalifikacija nudi.
Ako svi navedeni kriteriji nisu ispunjeni, Agencija nije u mogućnosti u potpunosti priznati inozemnu visokoškolsku kvalifikaciju.
Sveučilište u Mostaru prošlo međunarodni postupak reakreditacije
Potrebno je proći međunarodni postupak reakreditacije.
U slučaju kriterija akreditiranosti inozemne visokoškolske institucije važna je vjerodostojnost nadležnog akreditacijskog tijela, odnosno da je ono prošlo relevantno međunarodno vrednovanje, što nažalost, odnedavno nije slučaj ni s jednom nadležnom agencijom za vanjsko osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju u BiH i Republici Srbiji
, pojašnjavaju iz Agencije za znanost i visoko obrazovanje RH.
Između ostalog, pojasnili su i da je međunarodna akreditiranost agencija koje provode postupke reakreditacije, uz transparentne i jasne kriterije vanjskog vrednovanja studijskih programa i visokih učilišta, potvrda poslodavcima, obrazovnom sustavu, građanima i studentima da akreditirana visoka učilišta zaista ispunjavaju standarde kvalitete te njihove kvalifikacije jamče kompetentnost i osposobljenost za tržište rada, odnosno za daljnje obrazovanje.
U prilog svemu navedenom ističemo i činjenicu da je Sveučilište u Mostaru, u cilju potvrde kvalitete svojih studijskih programa i kvalifikacija, zatražilo te prošlo međunarodni postupak reakreditacije svojih sastavnica i studijskih programa koje je provela hrvatska Agencija za znanost i visoko obrazovanje, a koja je međunarodno akreditirana te je punopravna članica svih relevantnih europskih udruženja agencija za vanjsko osiguravanje kvalitete
, odgovorili su iz Agencije.
Na temelju svih navedenih kriterija te informacija dostupnih od nadležnih međunarodnih institucija, AZVO odlučuje u postupcima priznavanja inozemnih visokoškolskih kvalifikacija.
Jeftiniji troškovi studiranja u BiH
Brojni stanovnici Vukovarsko-srijemske županije studiraju na dislociranom studiju Sveučilišta Mostar, u Orašju. Kao prednost ističu velik izbor studijskih grupa, ali i znatno jeftinije školarine nego u Hrvatskoj.
Orašje nam je blizu, i ondje nas nitko ne tretira niti doživljava kao strance, i može se reći da studiramo na kućnom pragu
, izjavila je studentica Marina iz Županje, na granici s Orašjem.
Poručila je i kako Sveučilište u Mostaru provodi nastavu prema pravilima Bolonjskog procesa i da su diplome komplementarne s europskim, jer su programi usklađeni s programima u Hrvatskoj.
Prema dostupnim podacima, BiH ima 45 visokoškolskih ustanova, od čega je deset javnih i 35 privatnih. Studentima se nudi 1600 studijskih programa.
S porastom broja obrazovnih ustanova, čiji su standardi i kvaliteta rada upitni, povećale su su i mogućnosti za kupnju i krivotvorenje diploma pa je i korupcija u obrazovanju postala rasprostranjena pojava.
