Broj sjednica koje su županijske skupštine održale u 1. kvartalu 2018. godine prilično je mali, samo su zastupnici Skupštine USK, svi, bez izuzetka, nazočili svim održanim sjednicama "svoje" skupštine (odnosno, na obje njih).
Po dvije sjednice, kao i Skupština USK, u 1. kvartalu 2018. godine imale su i skupštine BPK, SBŽ, HNŽ i HBŽ, ali je broj izostanaka kod njih bio između 3 i 8. Zbirno, 41 zastupnik županijskih skupština, odnosno 14% od ukupnog broja, je već na početku godine izočio s bar jedne sjednice županijskih skupština. A 11 od njih (5 u ZHŽ, po 2 u HNŽ i HBŽ i po 1 u PK i SBŽ) nije nazočilo nijednoj sjednici u 1. kvartalu 2018.
U svakoj od županijskih skupština ima i zastupnika koji, u prva tri mjeseca 2018. godine, nisu postavili ni jedno zastupničko pitanje ili podnijeli inicijativu - i nominalno i u postotku, najviše ih je u hercegobosanskoj županiji (100%, što znači da nijedan od 25 zastupnika nije u prva 3 mjeseca 2018. postavio nijedno pitanje), te u ZHŽ (91%, što znači da su samo 2, od 23 zastupnika ove skupštine, postavili poslaničko pitanje u 1. kvartalu 2018).
Iznad 50% neaktivnih, u ovom kontekstu, imaju još i skupštine PŽ (76%), BPK (60%), TK (54%), USK (53%), a Skupština HNŽ ima točno 50% zastupnika koji, u 1. kvartalu 2018, nisu postavili nijedno poslaničko pitanje ili pokrenuli inicijativu.
Najmanji broj zastupnika koji nisu postavili nijedno poslaničko pitanja ili pokrenuli inicijativu imaju Skupština KS - svega 23% (odnosno 8 od 35 koliko ih je u Skupštini) - i Skupština ZDK - 26% (odnosno 9 od 35).
Skupština ZHŽ i dalje prednjači u neaktivnosti
Zastupnici Skupštine ZHŽ, osim što su, u 1. kvartalu 2018. godine, pokazali nizak stupanj interesa za postavljanje zastupničkih pitanja i pokretanje inicijativa, pokazali su i najniži zabilježeni stupanj sudjelovanja u raspravama, u županijskim skupštinama, tijekom 1. kvartala 2018. godine. Naime, svega jedan zastupnik ove skupštine je, u promatranom razdoblju, raspravljao o jednoj mjeri koja se pojavila na dnevnom redu. Što znači da je 96% zastupnika bilo neaktivno.
Manje od polovine zastupnika sudjelovalo je u raspravama, po točkama dnevnog reda i u PK (81% neaktivnih), te, u USK (53% onih koji nisu sudjelovali u raspravama).
Najveću zainteresiranost za raspravu o točkama na dnevnom redu pokazali su zastupnici Skupštine ZDK, u kojoj, u prvom kvartalu 2017. samo dva zastupnika nisu sudjelovala u raspravama. Jedina koja je još imala jednoznamenkast broj zastupnika koji nisu uzeli sudjelovanje u raspravama o točkama na dnevnom redu, tijekom 1. kvartala 2018., bila je Skupština KS, sa 9 neaktivnih zastupnika, u ovom kontekstu.
Nijedan zakon, od razmotrenih u prvom kvartalu 2018., nije došao na prijedlog zastupnika.
Amandmanska aktivnost zastupnika zabilježena je u TK, ZDK, BPK, SBŽ i HNŽ.
A u USK, PK, ZHŽ, KS i HBŽ nijedan zastupnik nije uložio nijedan amandman, u prvom kvartalu 2017. godine.
Najveću aktivnost i u ovom dijelu pokazali su zastupnici Skupštine ZDK - njih 16 podnijelo je 141 amandmana.
Učestalost održavanja sjednica skupštine, vrijeme koje se provodi u radu na njima i oko njih, te, rezultati tog rada, ozbiljno dovode u pitanje opravdanost (svrsishodnost i moralnost) plaćanja tog rada. No, za sada samo Skupština Zeničko-dobojskog kantona, zahvaljujući načelnoj odluci svojih zastupnika, djeluje tako da nijedan njen član (s izuzetkom novog Predsjedavajućeg Skupštine, izabranog 12.4.2017.), nije na platnom popisu Skupštine, odnosno, nije zaposlen u njoj.
Za razliku od ovog čina socijalne osjetljivosti i društvene odgovornosti, zastupnika Skupštine ZDK, u skupštinama PK, BPK, SBŽ, HNŽ, KS i HBŽ, imaju preko 50% zastupnika koji su profesionalizirali svoj status i primaju redovnu mjesečnu plaću od skupštine. Uključujući i mjesece u kojima skupštine tih županija ne održavaju sjednice.
Centri civilnih inicijativa se pridružuju inicijativi zastupnika Skupštine ZDK, koju su, usvajajući Zakon o plaćama i naknadama u institucijama vlasti u ZDK, uputili svim drugim županijskim skupštinama u FBiH, slijediti njihov primjer i, kroz zakonsku proceduru, ukinu profesionalizaciju zastupničke dužnosti i privilegije kao što su "bijeli kruh", da bi, i na taj način, pokazali kako se politikom ne bave zbog osobnog interesa, nego zbog dobrobiti građana.
