Da je Zdravko Mamić, koji je u srijedu na osječkom sudu nepravomoćno osuđen na šest i pol godina zatvora, u trenutku izricanja presude bio u Hrvatskoj bio bi istog trenutka uhićen. No nekoliko dana prije pobjegao je u BiH, čije je državljanstvo "isposlovao" nešto ranije.
Nisam kukavica, ali nisam ni mazohist. Ovu borbu ću voditi iz svoje druge domovine
, izjavio je Mamić u Međugorju.
Mamić nije jedini, i neki drugi hrvatski bjegunci su pravdi pokušali izmaknuti prelaskom preko BiH granice.
Ognjen Šimić
Nakon rata koji je proveo u Njemačkoj preselio se u Rijeku gdje je kao vrhunski kardiokirurg bio šef Klinike za srce. Sud u Rijeci ga je 2008. godine osudio na devet godina zatvora zbog korupcije, primanja mita, koje je prokazala Ljerka Krajinović. Dan prije izricanja presude Šimić je iz Hrvatske pobjegao u Bosnu i Hercegovinu.
Sud u Sarajevu poništio je prethodnu presudu iz Rijeke i osudio Šimića na kaznu od dvije i pol godine i oduzimanje liječničke licence. Ognjen Šimić je na izdržavanje kazne upućen tri godine nakon bijega iz Hrvatske, a kaznu je izdržavao na Igmanu u zatvoru poluotvorenog tipa gdje je preminuo 9. svibnja 2012. godine nakon srčanog udara.
Branimir Glavaš
Zbog optužbi za ratne zločine osuđen je 2010. godine na deset godina zatvora. I Glavaš je s putovnicom BiH pobjegao u Sarajevo, gdje mu je Sud Bosne i Hercegovine potvrdio visinu kazne izrečenu u Zagrebu i uputio na izdržavanje zatvorske kazne u Zenicu. Glavaš je ubrzo prebačen u zatvor u Mostaru, gdje su uvjeti izdržavanja kazne bili znatno bolji.
Tijekom dana se bavio "društveno-korisnim radom", a nakon posla se vraćao u kuću koju je nešto ranije sagradio u selu Drinovci, nedaleko od hrvatske granice. Nakon što je Ustavni sud Republike Hrvatske poništio prethodnu presudu i suđenje vratio na početak, Glavaš se iz zatvora vratio u Osijek, gdje se nastavio baviti politikom.
Miroslav Kutle
Simbol privatizacije i pretvorbe u Hrvatskoj, na vrhuncu poslovne moći imao je vlasništvo nad 60 tvrtki, osuđen je 2010. godine na dvije godine i osam mjeseci zatvora. U zatvor nikada nije stigao, jer je i njega, koji je imao državljanstvo BiH, put prije presude odveo u Hercegovinu.
U Mostaru je Kutle proveo dvije-tri godine, a sud je u Bosni i Hercegovini poništio presudu, jer u toj državi to nije kazneno djelo, tvrde. Kutle je odlučio pokrenuti privatni biznis u Glamoču gdje je vlasnik ogromnog zemljišta na kojem je pokrenuo farmu goveda i proizvodnju ekološke hrane. U Hrvatsku se ne može vratiti jer bi morao izdržati najmanje dvije zatvorske kazne.
Jozo Ćurković
Vlasnik kompanije "Salonit", koja je u Hrvatskoj vodila brojne poslove, napustio je državu 2004. godine nakon što mu je najavljeno da će protiv njega biti podignuta optužnica. Optužnica protiv Ćurkovića je podignuta 2005. godina i teretila ga je za kriminal težak više od sto milijuna kuna. Ćurković je 2008. godine uhićen na aerodromu u Sarajevu, po međunarodnoj tjeralici koju je za njim podiglo domaće pravosuđe.
Budući da je je imao i državljanstvo BiH, pušten je već idućeg dana. U Hercegovini se, bavi turizmom.
Sudbina Zdravka Mamića
Zanimljivo je kako Hrvatska s BiH ima i poseban Ugovor o izručenju koji je 2012. godine potpisan upravo kako bi se spriječile ovakve situacije, odnosno da okrivljenici s dvostrukim državljanstvom pred zakonom potraže spas u drugoj državi.
Međutim, ni po tom Ugovoru BiH ne može uhititi ni izručiti Zdravka Mamića Hrvatskoj, jer on vrijedi samo za slučajeve organiziranog kriminala, odnosno zločinačko udruživanje, korupciju i pranje novca.
Novi moment bi se mogao dogoditi ako protiv Mamića i suokrivljenih bude potvrđena druga optužnica, ona kojom im se na teret stavlja izvlačenje još 144 milijuna kuna iz Dinama. Tom optužnicom Mamiću je na teret stavljeno udruživanje u zločinačku organizaciju. Budući da će i tada biti nedostupan hrvatskom sudstvu, nije isključeno određivanje istražnog zatvora zbog bijega. Kako bi tada bili ispunjeni uvjeti iz Ugovora o izručenju s BiH - odnosno Mamić bi bio osoba s tjeralice optužena za organizirani kriminal - njegovo skrivanje u susjedstvu moglo bi doći u pitanje.
U svakom slučaju Mamić izdržavanje kazne neće moći izbjeći ni u BiH. Ako osuđujuća presuda postane pravomoćna, Hrvatska prema Zakonu o međunarodnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima, može od BiH tražiti da Mamić tamo tu kaznu i odsluži.
