Statistički podaci su hladni i neumoljivi. Bh. dijaspora godišnje pošalje u BiH između 2,5 i 3,5 milijardi KM, a što je 13% ukupnog bruto društvenoga proizvoda.
Iznos nije kompletan s obzirom na to da statistika daje podatke o novcu poslanom preko bankovnih institucija, međutim, sredstva se šalju i preko rodbine, prijatelja ili nekim drugim kanalima, što znači kako je iznos mnogo veći od prikazanoga iz Središnje banke.
Zanimljivo je i to što, unatoč raznim krizama, briga iseljenih za svoju rodbinu u BiH ne prestaje. Novac iz dijaspore za mnoge bh. građane je spas koji znači i preživljavanje.
Tijekom prošle godine dijaspora je u BiH poslala 2,51 milijardu maraka, što je za 170,5 milijuna ili 7,2% više u odnosu na 2016. godinu.
Prema podacima Središnje banke BiH, priljev na osnovi doznaka je u 2017. dosegao razinu iz 2007. godine, odnosno prije nego što je izbila svjetska ekonomska kriza, koja je napravila kaos u globalnoj ekonomiji, što je utjecalo i na pad priljeva novca iz inozemstva.
Prema izjavama djelatnika Središnje banke, oporavak ekonomija iz kojih imamo najveći priljev radničkih doznaka osnovni je razlog povećanja priljeva po toj osnovi.
Mirovine, kao drugi najznačajniji priljev na računu sekundarnoga dohotka, iznosile su 1,17 milijardi maraka, što je također rast od 7,2% u odnosu na godinu ranije. Od 1998. godine najveća doznaka bila je 2007. godine, kada je na račune građana uplaćeno 2,770 milijardi KM, a odmah nakon toga je 2008. godine u BiH stiglo 2,5 milijardi KM iz inozemstva.
Najmanje novca od dijaspore stiglo je 2002. godine, i to 1,966 milijardi KM, a 2004. godine blizu 2,3 milijarde KM, javlja Vecernji.ba. Od 1998. do 2003. godine na godišnjoj razini u BiH su stizale blizu 2 milijarde KM.
Inače, među najbrojnijim stranim državljanima u Europskoj uniji su državljani Bosne i Hercegovine, Albanije i Srbije, pokazalo je posljednje istraživanje Eurostata. Prema većini dostupnih podataka, broj osoba koje žive u inozemstvu, a vode podrijetlo iz Bosne i Hercegovine iznosi gotovo dva milijuna, što čini više od polovine ukupnog stanovništva te države.
Stanovnici Bosne i Hercegovine najčešće se iseljavaju u Njemačku, a potom slijede Austrija, Hrvatska i Srbija. Njemačka je s približno 200.000 osoba bh. podrijetla država s najvećim brojem iseljenika iz Bosne i Hercegovine u Europi.
