Prije točno mjesec dana u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH, bez prisutnosti stranaka sa hrvatskim predznakom, usvojena je kontroverzna verzija Zakona o izbornim jedinicama i broju mandata.
Ovakav zakon podržale su SDA, SDP, SBB, DF i Naša stranka, ističući kako on u potpunosti implementira presudu Ustavnog suda na apelaciju Bože Ljubića o ocjeni ustavnosti pojedinih odredaba Izbornog zakona, gdje se krši načelo legitimnog predstavljanja naroda.
Iz HDZ-a BiH reagirali su velikim negodovanjem, ističući kako se radi o preglasavanju Hrvata, te da se ovakav zakon najprije ne može donositi na razini entiteta već na razini države, i da on ne ispunjava ključne odredbe presude Ustavnog suda u slučaju "Ljubić", te su iz tog razloga bojkotirali navedenu sjednicu Zastupničkog doma.
No da bi ovakav zakon mogao stupiti na snagu, ona se mora podržati i u drugom domu Parlamenta Federacije, Domu naroda. Stoga je za četvrtak 19. srpnja, zakazana izvanredna sjednica Doma, pod presjedanjem Lidije Bradare, sa samo jednom točkom dnevnog reda, razmatranjem toga zakona.
S tim je povodom, Zdenko Ćosić, predsjednik Vlade ZHŽ iznio svoja očekivanja povodom novonastale situacije.
Vjerujem kako građani, i svi ključni akteri izvana mogu shvatiti u čemu i komu je problem, i da je riječ o izrazitoj destrukciji. Ovakva destrukcija bošnjačkih stranaka više ne dovodi u pitanje samo konstitutivnost i pravo hrvatskog naroda, nego derogira kompletan sustav i zemlju koja ionako počiva na labavim osloncima, stoga je ovakva drskost neshvatljiva
, rekao je Ćosić.
Smatra kako je jasna namjera bošnjačkih stranaka za preuzimanjem kontrole nad čitavim parlamentom FBiH, te ukoliko se dogodi da ovakav zakon prođe i federalnom Domu naroda onda hrvatske stranke trebaju iskoristiti sve moguće mehanizme kako bi se ukazalo na štetnost takve namjere, te kako bi se ona u potpunosti spriječila.
, istaknuo je.
Vjerujem da će se hrvatski zastupnici pozvati na zaštitu nacionalnog interesa, koji bi u ovom slučaju evidentno bio ugrožen ako se zakon usvoji. Nakon toga će Ustavni sud Federacije dati svoje mišljenje o tome
Ćosić nadodaje kako je nedopustivo je da jedan entitet donosi zakon koji je u nadležnosti države: Logično je onda zapitati se što bi se dogodilo da primjerice jedna županija s hrvatskom većinom donosi svoje zakone u oblastima koje su nadležnosti entiteta ili države?
Ćosić je istaknuo kako očekuje jasnu reakciju hrvatskih političkih stranaka, ali i svojevremeno reakciju Međunarodne zajednice.
U političkom smislu očekujem jasnu reakciju svih političkih stranaka, a napose HNS-a kao krovne organizacije hrvatskih političkih stranaka. Nadam se kako će se i u krugovima Međunarodne zajednice prepoznati tko stvarno narušava stabilnost ove zemlje i provodi političko nasilje, i da će ključni akteri biti sankcionirani. Njihova reakcija treba doći prije izbora, jer ako bi se dogodila nakon izbora ona neće imati toliko efekta kad šteta već bude učinjena
, zaključio je Ćosić.
Podsjetimo da su presudom Ustavnog suda BiH u slučaju "Ljubić" osporene određene odredbe Izbornog zakona BiH koje se odnose na način izbora izaslanika u Dom naroda Federacije BiH.
U slučaju neusvajanja novog izbornog zakona koji će u potpunosti implementirati presudu Ustavnog suda, BiH može ući u nezapamćenu političku i ustavnu krizu, pošto se ne bi mogli izabrati izaslanici u Dom naroda FBiH, a samim time niti izvršna vlast u Federaciji.
Novi izborni zakon nije usvojen prije raspisivanja izbora, s obzirom na nemogućnost dogovora stranaka s hrvatskim predznakom i stranaka bošnjačke i građanske provenijencije.
Stoga ove potonje stranke nastoje u manjku vremena do održavanja izbora nametnuti vlastiti izborni zakon na entitetskoj razini, pošto je jasno da takav oblik zakona ne bi mogao proći na državnoj razini.
U prijedlogu Zakona o izbornim jedinicama i broju mandata kojega su podržale bošnjačke i građanske stranke u Zastupničkom domu, jasna je tendencija da glavni kriterij za određivanje broja mandata u svim izbornim jedinicama bude ukupan broj stanovnika izborne jedinice, a ne postotak pojedinog konstitutivnoga naroda koji bi živio na području određene izborne jedinice.
A to bi Bošnjacima kao većinskom narodu na području Federacije izravno omogućilo potpunu kontrolu vlasti u Federaciji BiH.
