Izjavom kako nema smisla pokretati pregovore o ustavnim promijenama uoči izbora, predsjednik HDZ BiH Dragan Čović potvrdio je poziciju Dodikovog satelita i glavnog zagovornika zaštite srpskih interesa u BiH.
Srbi su protiv ustavnih promijena, a najviše što mogu prihvatiti su ustavne promijene, koje ništa neće promijeniti – koje će potvrditi Republike Srpske u postojećim granicama i s postojećim nadležnostima, ne jednom posljednjih mjeseci ponovio je Dodik. To je primarni srpski interes u BiH. Od jučer je to i službeno, i Čovićev primarni interes, koji je suprostavljen potrebi Hrvata za hitnim preuređenjem BiH u državu u kojoj bi sva tri naroda imala institucionalno ista prava. Propustili se ta prilika sada, a Čović se upravo za to jučer založio, pitanje je hoće li Hrvati, kojih je svakim danom sve manje u BiH imati biološke, pa onda i političke moći izboriti se za bilo kakva prava u ovoj državi. Posebice nakon gašenja OHR-a, u čemu Čović također podržava Dodika.
Čovićevo obrazloženje kako ne treba otvarati pitanje ustavnim promijenama sada uoči izbora, samo je loš izgovor za služenje interesima Republike Srpske, iz koje je ne treba zaboraviti protjerano više od 200 tisuća Hrvata. Naime, do izbora je ostalo još godinu dana, a ne 5 mjeseci kao 2006, kako tvrdi Čović. Lokalni i parlamentarni izbori u BiH su svako dvije godine. Kako od izbora do konstituiranja vlasti protekne od pola godine do godinu dana kad god bi se pokrenuli pregovorio o ustavnim promijenama moglo bi se reći da je to uoči izbora. Drugim riječima Čović je jučer podržao srpsku ideju da BiH ustavne promijene i nisu potrebne.
Isti onaj Čović koji je svojevremeno pristao na travanjske amadmane koji bi značili legaliziranje postojećeg stanja obespravljenosti Hrvata u BiH, isti onaj Čović koji je privolio Tihića i Dodika na ideju BiH kao države s četiri teritorijalne jedinice koje bi imale zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast, zašto mu je i autor ovog teksta zapljeskao, isti onaj Čović koji je početkom godine obećavao novi Ustav do srpnja ove godine- sada poručuje kako nema smisla o tom pregovarati.
Opsjednutost Dodikom hrvatski bi političari trebali iskoristiti ne da se pretvore u njegove slugane, već da nauče ponešto od njega. Tako bi umjesto slaganja u svemu s Dodikom, kao što to čini Čović ili pasivnosti na političkoj sceni koju pokazuje Ljubić mogli primjerice zaprijetiti povlačenjem iz svih institucija vlasti ne pokreneli se odmah pregovori o preuređenju BiH i ne prihvate li se zahtijevi da Hrvati u budućoj BiH dobiju jednaka prava kao i druga dva naroda. Kad će ako ne sad, pokazati da još postoje kao narod?
Zbog čega se Čović ponaša, tako kako se ponaša- nedosljedno i sluganski? Oni koji tvrde da je Čoviću politika usputna djelatnost- griješe. Politika je njegova krinka i glavna alatka. Legitimitetom koji uspijeva dobiti na izborima, obećavajući Hrvatima treći entitet, on vješto trguje i rasprodaje ga kako bi uvećao svoju moć i bogatstvo. Potvrdio je to i jučerašnjim sastankom s Dodikom, s kojim je postigao „zavidnu razinu usuglašenosti o svim pitanjima“. Čović je zpravo prihvatio sve Dodikove stavove. Neki od njih, poput insistiranja da se prilikom popisa stanovništva građani ove zemlje mogu izjasniti o vjerskoj i nacionalnoj opredjeljenosti su i hrvatski interes. No, je li u hrvatskom interesu odlazak međunarodne zajednice iz BiH dok se ne osigura ravnopravnost Hrvata, i odustajanje od zahtijeva za pregovorima o novom Ustavu BiH?
I dok je Dodik upregao Čovića u svoja kola, za koju cijenu možda nekad saznamo, bošnjački političari pokazuju kako mogu vladati i bez Hrvata. Zoran pokazatelj takvog ponašanja su jučerašnji pregovori s bošnjačkim boračkim udruženjima u kojoj su vlasti hrvatsko-bošnjačke federacije zastupali predstavnici dviju bošnjačkih stranaka Gavrilo Grahovac iz S BiH i Asim Sarajlić iz SDA.
