Nedostatak je radne snage jer ako nema mladeži koja počinje radove, a stari više ne mogu, onda nema tko raditi. Nema zanatskih zanimanja. Nedostaje ne samo građevinaca, nego i vodoinstalatera, bravara, keramičara, parketara..., mora ih se tražiti negdje vani. Mora se čekati po pola godine. Već sada imamo situaciju da nam neće moći tko graditi kuće. A zamislite što će se dogoditi za pet godina ako se nešto ne promijeni
- kazao je prije mjesec dana Jerko Sesar, građevinski poduzetnik, a brojni građevinski poduzetnici u danima koji su slijedili potvrdili su njegove riječi.
U Hercegovini se traže građevinski inženjeri, arhitekti, građevinski tehničari, geodetski tehničari, zidari, tesari, armirači, podopolagači, krovopokrivači, ličioci, električari, vodoinstalateri, keramičari, vozači građevinskih strojeva...
Nažalost, unatoč tome što već godinama vlasnici poduzeća ističu što im treba, rijetke škole se rukovode tim činjenicama, a čak i ondje gdje ima deficitarnih zanimanja u školama, ona se za razliku od razvijenih, europskih zemalja ne stipendiraju ili se samo mizerno. Onda se događa to da mladog čovjeka u poduzeću moraju prekvalificirati i ulaze u rizik jer nije sigurno da nakon mjeseci izučavanja posla taj mladi radnik neće otići negdje vani.
Prije točno godinu dana ljubuški gospodarstvenik Anton Vukojević je kazao da su u građevinarstvu trenutačno teškoće i s nedostatkom posla i s nedostatkom radne snage.
Što se tiče zanata, u građevini svakog zanata nedostaje. Počevši od zidara, tesara, armirača, podopolagača, krovopokrivača, sve to je deficitarno. Osobno, još uvijek s tim nemam problema, budući da su u mojoj tvrtki ljudi koji su stari više od 50 godina i koji su isklesali i usavršili zanat. Ali nema mladih ljudi koji imaju zanat i koji ga žele dodatno učiti, takvih je veoma malo, u sitnim se postocima mogu mjeriti
- kazao je tada Anton Tonćo Vukojević.
U građevinarstvu se može zaraditi 8 do 10 maraka, ovisno o poduzeću i kvalificiranosti samog radnika.
Na problem nedostatka radnika u građevinarstvu ukazali su i u susjednoj Hrvatskoj u koju na posao odlaze brojni iz BiH, gdje pogađaju poslove na većim objektima.
Više plaće u Hrvatskoj
Situacija s nedostatkom radnika se eventualno može popraviti prekvalifikacijom nezaposlenih osoba. Međutim, prekvalifikacija košta, budući da osoba dva puta prolazi proces školovanja. Stoga bismo svi zajedno morali poraditi na popularizaciji tih zanimanja i stipendiranju učenika kako bismo na taj način pokušali povećati interes
- odgovor je Hrvatske obrtničke komore kada se radi o školama kojih više nema, a radnika iz branši za koje bi te škole trebale obrazovati i učiti itekako nedostaje.
Tamošnji građevinar Zlatko Prosinečki ističe kako nije dovoljno učiti mlade raditi na gradilištu nego treba i podloga u školama.
Školovanje je izuzetno bitno jer radnik mora razumjeti zašto i kako nešto na terenu napraviti
- kaže Prosinečki.
Ističe i stipendiranje deficitirnih zanimanja.
Njemačka, s druge strane, izdašno stipendira svoje učenike za deficitarna zanimanja, no mladi će šegrt svoju stipendiju od oko 1400 eura mjesečno tamo poslije morati i odraditi
- kaže Prosinečki.
