Posljednje peripetije oko cijene naftnih derivata, a čije su cijene utjecale i na povećanje svih ostalih, još jednom zorno pokazuje sav apsurd bh. stvarnosti koja se najbolje može opisati jednom riječju - Superhik.
I uistinu država kao da se trudi otimati siromašnima i davati bogatima, jer kako drugačije opisati silne namete i zaduženja kako bi se "nahranio gladni, ali i neučinkoviti državni aparat", a sve preko leđa običnih građana.
Službeni podaci Eurostata za 2107. godinu pokazuju kako je Albanija najsiromašnija zemlja u Europo jer je kupovna moć tamošnjeg stanovništva tek 29 posto prijeka Europske unije, a tek nešto bolje stoji BiH sa također mizernih 32 posto. Kada se na to dakle dodaju i najminimalnija poskupljenja, a trošarine su donijela ne mala nego značajna poskupljenja, jasno je kako će kupovna moć i dalje samo padati.
"Genijalne bh. vlasti"
Makroekonomski analitičar Faruk Hadžić napravio je zanimljivu analizu vezano za cijene goriva i visinu plaća u BiH i nekim europskim zemljama.
Vrlo često od bh. političara čuti ćete kako su cijene naftnih derivata u BiH među najjeftinijima u Europi, što jeste istina, ali nikada nećete čuti kako u omjeru prosječne plaće i cijene goriva stojimo možda i najgore. Tako prema Hadžićevoj računici radnik u Njemačkoj izdvaja 4,67 posto svojih minimalnih primanja za 50 litara goriva u odnosu na radnika u BiH koji treba izdvojiti 30,35 posto! Nadalje, radnik u Srbiji izdvaja 25,49 posto, Hrvatskoj 14,87 posto, Francuskoj 5,08 posto, Nizozemskoj 4,82 posto itd. Dakle, po ovom parametru jasno se vidi u kakvim uvjetima danas živi većina bh. stanovništva.
Nadalje, nije nikakva tajna kako su cijene pojedinih osnovnih životnih namirnica skuplje u BiH nego u nekim članicama EU. I tu smo u šizofrenoj situaciju da u zemljama gdje su prosječne plaće 2.500 eura i više ljudi pojedine proizvode plaćaju manje od bh. stanovnika.
Bh. vlasti se vole hvaliti i konstantnim rastom BDP-a, što jeste istina, ali isto tako istina je kako on u regiji (Srbija, Crna Gora…) raste brže i prelazi četiri posto. Rast od oko tri posto BiH neće donijeti nikakva oporavak, za to bi rast nekoliko godina za redom morao biti šest ili više posto. S ovakvim političarima to se trenutno čini kao znanstvena fantastika.
Jad i bijeda
Naravno da sve to, uz čitav raspon drugih razloga utječe na to da smo, prema službenim podacima, imali 542.736 osobe koje su korisnici socijalne zaštite, od čega 409.232 punoljetna korisnika i 133.504 maloljetna korisnika. Od punoljetnih korisnika, najveći broj je u kategoriji osoba koje nemaju dovoljno prihoda za izdržavanje i njih je 184.885 korisnika. Od maloljetnih osoba, najveći broj osoba korisnika socijalne zaštite su u kategoriji ugroženi porodičnom situacijom i taj broj iznosi 62.788 korisnika.
Isto tako, prema posljednjoj Anketi o potrošnji kućanstava, koju je objavila Agencija za statistiku BiH, preko 170 tisuća kućanstava ili preko 500 tisuća stanovnika u BiH bili su ispod praga relativnog siromaštva. Stopa relativnog siromaštva stanovništva bila je 16,9 posto.
Prema izračunima nekih drugih institucija i nevladinog sektora, situacija je po ovom pitanju još i goda pa broj onih koji žive ispod granice siromaštva prelazi 20 posto, a onih koji su na granici siromaštva je oko 50 posto u našoj zemlji. Nikoga to ne treba iznenaditi ako se zna da sve da imate prosječnu neto plaću (a veliki broj radnika nema niti blizu) čak ni dvije nisu dovoljne kako bi se pokrila prosječna potrošačka košarica za četveročlanu obitelj.
