U dva sata ujutro sa subote na nedjelju (30./31. ožujka 2019. godine) započinje ljetno računanje vremena te se kazaljka sata pomjera jedan sat unaprijed, odnosno vrijeme se s dva sata mijenja na tri sata.
Europski parlament nedavno je podržao prijedlog direktive kojom se od 2021. na razini EU-a ukida polugodišnje pomicanje sata i zemljama članicama prepušta odluka o odabiru ljetnog ili zimskog računanja vremena, pa se može dogoditi da je ovo jedno od zadnjih pomicanja kazaljki sata.
Ljetno računanje vremena prvi je puta 1784. godine spomenuo Benjamin Franklin u jednom pismu urednicima lista Journal of Paris, no kako je bila riječ o šaljivom članku, nije jasno je li Franklin doista želio tako nešto predložiti Francuzima.
Ovaj je sustav ozbiljno predložio William Willett u članku "Waste of Daylight" (Gubitak dnevnog svjetla), objavljenom 1907. godine, ali nije uspio uvjeriti britansku vladu da ga prihvati, unatoč nemalom lobiranju.
Zamisao o ljetnom računanju vremena prvi je put ostvarena u Njemačkoj i Austro-ugarskoj za Prvog svjetskog rata, od 30. travnja do 1. listopada 1916. godine. Ubrzo je taj primjer slijedila i Velika Britanija, od 21. svibnja do 1. listopada 1916. godine.
