Demografski slom Bosne i Hercegovine, nažalost, je činjenica. Radno sposobni u velikom dijelu napustili su zemlju u potrazi za boljim životom, većom plaćom i svim drugim uvjetima koje ovdje nisu mogli dobiti.
Iako se u posljednje vrijeme privrednici trude nešto većim plaćama zadržati preostale u zemlji, i dalje se radi o mizernim brojkama da bi nekog "prikovali" za radna mjesta i da bi osjetili sigurnost. Ekonomski makroanalitičar Faruk Hadžić priopćio je da je u posljednje dvije godine FBiH napustilo čak 620 liječnika, prosječne starosti 57,8 godina, što praktički znači da gubimo one najiskusnije.
Nedostatak kadra
Broj bi mogao biti i veći jer određeni broj doktora po okončanju fakulteta odmah odlazi iz države, bez da se prijavi u Liječničku komoru
, kaže Hadžić i ističe da odlazi i onaj kadar koji bi za 10 - 15 godina treba preuzeti zdravstveni sustav.
Kao najčešći razlog za odlazak iz BiH doktori navode prvenstveno niske plaće i loš socijalno-statusni položaj doktora medicine u bh. društvu.
Nitko, nažalost, ne govori koliko je koštalo školovanje stručnjaka koji sad odlaze u potrazi za boljim životom
, ističe Haždić i donosi brojke koje je analitičar Adnan Fehratbegović izračunao, a to je da se 200 tisuća KM po osobi potroši do završetka studija.
Pomnožite i izračunajte koliko smo vrijednosti ljudskog kapitala bespovratno izvezli iz BiH. Ove godine već 30.000 osoba
, ističe Hadžić.
Ovih dana objavčljena je analiza o demografskom slomu BiH, a sugovornik je bio dr. Žarko Dugandžić, docent na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru koji, između ostalog, predaje Demogeografiju i Demogeografsku analizu malih područja.
Dr. Dugandžić kaže kako se može iščitati da se u posljednjih pet godina iz BiH iselilo više od 170.000 osoba. Tako da bi najkraća dijagnoza trenutačnog stanja u BiH, prema njegovoj ocjeni, glasila: rađa se sve manje djece, sve više ljudi umire, radno sposobni se iseljavaju.
Radi se o klasičnom demografskom slomu koji podrazumijeva: ukupnu depopulaciju, prirodnu depopulaciju, negativnu migracijsku bilancu, demografsko starenje te prostornu populacijsku polarizaciju
, upozorava za HMS dr. Dugandžić.
Odgovorio je i na pitanje što bi pokazao novi popis stanovništva.
Još kad bi se tijekom popisa koristila koncepcija de facto ili prisutnog stanovništva, pokazalo bi se da nijednog naroda nema u onom broju kao što je bio prikazan 2013., a niti bi Bošnjaka bilo 50,11%, kao što je ispalo tijekom posljednjeg službenog popisa
, kaže dr. Dugandžić, ističući da je sigurno da u BiH danas nema više od 2,5 mil. stanovnika.
Recimo, na popisu iz 2013. bilo ih je nešto više od 3,5 mil. Kad je u pitanju državna statistika, vjerojatno bi
, kaže, bile vjerodostojnije brojke nezakonitih migranata u BiH kojih je već blizu 9000 nego li saznanja o vlastitom stanovništvu
.
Ističe kako će zbog selektivnog propuštanja u zapadnu Europu veliki broj migranata ostati zaglavljen na prostoru BiH
.
