Može li konačno netko nešto poduzeti da voda dođe u Podprolog, ljudi u selu posadili su 130.000 sadnica jagoda, a već danima nema vode. Bojimo se da će se sve to osušiti u zemlji. Voditeljica ispostave Hrvatskih voda iz Vrgorca otišla je na godišnji odmor, ne javlja se nikome na mobitel. Gradonačelnici Vrgorca i Ljubuškog pokušavaju riješiti problem, ali ne ide. Jedino ste nam vi iz medija ostali kao nada, u protivnom ćemo morati organizirati prosvjed
- tim riječima obratio se Marko Jelavić, predsjednik Mjesnog odbora Podprolog.
Manje-više svake godine, a posebno u posljednje dvije, sredinom kolovoza pojave se isti problemi s vodom u vrgoračkom polju Rastoku. Jagodari posade nove, mlade sadnice jagoda i danima čekaju hoće li biti vode u kanalima kako bi ih mogli natopiti ili će se u protivnom sadnice osušiti.
Voda u Rastok stiže iz obližnjeg Trebižata, kanalom Parilo - Brza Voda, dugim 22 km. Taj kanal život znači za poljoprivrednike iz ljubuškog i vrgoračkog kraja, posebno ljeti, svaka kap vode iz tog kanala je dragocjena. Prema nekim procjenama, iz njega se natapa s obje strane granice oko 689 hektara plodnih oranica. Iako su jedno vrijeme najavljivali njegovo uređenje i sanaciju, u potpunosti sve to pomalo stoji, uglavnom se kanala i njegove važnosti svi sjete kad dođe srpanj i kolovoz i opadne razina vode u Trebižatu. Tada se pojave i male čarke među ljudima, jer vode treba poljoprivrednicima iz Veljaka, Graba i Orahovlja s ljubuške strane, kao i poljoprivrednicima iz Oraha, Banje, Podprologa s vrgoračke strane.
A onda nastaju problemi, dolazi do izgradnje pregrada na kanalu, puštanja ili nepuštanja vode, plivanja njiva s obje strane…, uglavnom sve to postane kao Divlji zapad. Tu nema nikakvih pravila. Hrvatske vode i nadležne službe s BiH strane trebale bi ovaj problem riješiti zajedničkim snagama, jer situacija je eskalirala u posljednje dvije godine. Međutim, očito to nikoga previše ne briga. U ovom slučaju su okrenuli nekoliko brojeva s ljubuške i vrgoračke strane, kako bi se stvari pokušale riješiti na obostrano zadovoljstvo, ili barem pomakle s mrtve točke.
Kanal je pun vode, ja sam neki dan prolazio uz njega i voda normalno teče prema Orahovlju i dalje do Rastoka. Nema nikakvih problema što se toga tiče s naše strane, ako ima nekih pregrada, to se lako može otkriti. Izgubi se pola sata vremena, prođe kanal i otkrije. Uostalom, u Orahovlju postoji i nadvodar
- kazao je Mladen Bebek iz Veljaka.
Slično misli i Jerko Šarić, predsjednik Mjesnog odbora Orahovlje, posljednje stanice vode s ljubuške strane do Rastoka.
Možete proći sa mnom cijeli kanal i vidjet ćete u kakvom je stanju Trebižat, kamenje je na pojedinim mjestima povirilo. Ja vam kažem da 70 posto vode kanalom odlazi u Rastok, a 30 posto ostaje ovdje. Gdje i tko radi pregrade i probleme i na kojim mjestima, to ne znam. Ali to vam je istina, dođite kad hoćete i prošetat ćemo uz kanal. Mi puštamo vodu u Rastok, to se može svatko uvjeriti, a što tko radi tamo s njom, iskreno ne znam
- veli Šarić.
S druge strane, u vrgoračkom kraju poljoprivrednici su očajni, kažu da su kanali prazni, odnosno nekad dođe malo vode.
Mislim da je u Rastoku, u tri sela, Orah, Banja i Podprolog, posađeno više oko 400.000 sadnica mladih jagoda koje spašavamo toplom vodom koja je ostala u kanalu, jer pritoka vode nema danima iz Trebižeta ili je veoma mali. Jednostavno, ne znam koliko ćemo dugo to tako moći spašavati. Ovo se mora nekako riješiti
- objašnjava Mate Vujičić iz Oraha.
U Podprologu je stanje još gore, jer je to zadnja točka na dionici ovog kanala. Ako se i pojavi nešto malo vode, oni su na "repu" i dobiju kapljice, a Matica im je presušila.
Ja više ne znam što da radim, nema koga nisam zvao ovih dana, ali stvari se ne pomiču. Zvali smo čak i čelne ljude Hrvatskih voda u Splitu. Poljoprivrednici su se našli u velikim problemima, ljudi su uložili desetke tisuća kuna, a sad bi sve to moglo propasti jer nema vode. Matica je presušila, moj otac ima 80 godina i ne pamti da su ljudi u Podprologu ovoliko dana bili bez vode i da nisu mogli svoje poljoprivredne kulture zalijevati
- zaključio je Marko Jelavić, prvi čovjek Podprologa.
Ovaj isti Rastok u kojem se poljoprivrednici sad bore za kap vode, u zimskim mjesecima je gotovo pet mjeseci pod vodom, zbog poplava samo se rade dijelovi polja koji nisu često pod vodom. Kad krene malo sunca i žege, vode nestane u Matici i kanalima.
Koliko apsurda na jednome mjestu?! Što to govori? Godinama se ništa nije radilo, još od doba Austro-Ugarske, da bi se ljudima uz polje i poljoprivrednicima život malo olakšalo. Sve je isto kao i prije 100 godina, samo s vremena na vrijeme dođe manji "facelifting".
