Učenice i učenici IIIc Osnovne škole "Ivane Brlić Mažuranić" u Ljubuškom jedno za drugim ušli su u razred i smjestili se na svoja mjesta.
Učiteljice, hoćemo li to i danas raditi u grupama?!
, pitali su, a potvrdan odgovor učiteljice Valerije Dodig izazvao je oduševljenje, i počeo je još jedan od nastanvih sati koji se realizira uz korištenje nastavnih metoda na osnovu ishoda učenja.
Djeca prvo sjedaju u krug, dobijaju kartice s matematičkim zadacima u četiri različite boje, a, nakon što svi točno odgovore, rad nastavljaju u grupama, ovisno o boji kartice koju su dobili. U grupama dobijaju zadatke na čijem rješenju rade timski, a kad dođu do rješenja uzimaju jednu od omotnica s brojem koji predstavlja rješenje zadatka i koje su već postavljene na tabli. U omotnicama su materijali za dalji rad koje tek treba da otkriju…
Radite zajedno. Ko ne zna, objasnite mu, ukažite mu gdje griješi
, neke su od uputa koje im daje učiteljica, dok djeca rade većinu toga, izlaze na tablu po omotnice kojih je sve manje i nestrpljivo čekaju sljedeći korak. Kada su sve omotnice prikupljene, redaju ih po broju od najmanjeg ka najvećeg, i iz njih vade slova i riječi koje trebaju otkriti, spojiti u pojmove i zalijepiti na velike listove papira koje su u međuvremenu dobili i tako nastaju plakati o dijeljenju, množenju, oduzimanju, zbrajanju…, koji će im ostati za poslije.
Volim kad ovako radim, posebno ako su mi u grupi najbolji prijatelji, družimo se, zabavno je i otkrivamo nove stvari
, kaže Marija, a s njom se slažu Dea te Karlo koji dodaje da najviše voli rješavati teške zadatke. Gabrijel, Iva i Marta kažu da im se svidio svaki dio sata, Rea kaže da joj je zabavno i da voli učiti uz zabavu, a Petra kaže da ne voli kada se neko svađa:
Mi se ne svađamo, radimo zajedno i zajedno učimo bolje!
Učiteljica Valerija kaže kako joj je nastava temeljena na ishodima izazov i veliko nadahnuće. Sat kojem smo nazočili je matematika, ali, kako nam pojašnjava učiteljica Valerija, sadrži elemente hrvatskog jezika, sastavljanje rečenica i slaganje riječi u rečenici.
Metoda na osnovu ishoda redovno sadrži elemente različitih predmeta i njihovo kombiniranje daje nam velike mogućnosti. Danas je sve mnogo drugačije nego prije 22 godine kada sam počela raditi, i ne može se na isti način raditi već su potrebna unaprijeđenja
, kaže kaže Valerija Dodig dodajući kako djeca na sat dolaze informirana:
Djeca su puna raznih saznanja i informacija, i zadatak učitelja je ako ne može biti bar jedan korak ispred, onda da bude ukorak s njima i da ih prati, da im pomogne da informacije oblikuju, da im ponudi dodatne informacije i da ih nauči kako da u moru informacija razlikuju prave od lažnih što je veoma bitno u današnjem vremenu. Učitelj je taj koji kod njih treba probuditi želju za dodatnim znanjem i zainteresirati ih
.
Dodaje da se i ranije susretala s metodama temlejenim na ishodu, da je u kontaktu s brojnim kolegicama iz Hrvatske s kojima razmjenjuje saznanja, informacije i iskustva, te da joj je od velike koristi bila i obuka koju je prošla kroz projekat "Jačanje socijalnog uključivanja - jednako i kvalitetno obrazovanje za podršku uspješnog razvoja djece sjeverozapadnog Balkana 2016-2018" koji je realizirao Save the Children:
Obuka je bila lijepo koncipirana, treneri vrhunski. Na treningu smo dobili mnogo novih informacija, nešto od toga smo kroz nastavu već i upotrebljavali ali smo ih zvali drugačije
, kaže učiteljica Valerija Dodig.
Ravnateljica OŠ "Ivane Brlić Mažuranić" Danijela Planinić kaže kako je zadovoljna načinom na koji je projekat proveden, kao i interesom koji su učiteljice u ovoj školi pokazale što se, dodaje, prenijelo i na djecu i roditelje od kojih su stigle pozitivne reakcije.
Nastavne metode bazirane na ishodu olakšavaju prije svega rad učiteljicama, na početku se postave ishodi, i uz ponuđene metode se kroz kreativan rad dolazi do njih. Mislim da je takav način rada i izravnog sudjelovanja djece u procesu učenja mnogo bolji od pukog gomilanja gradiva. Sviđa mi se da učitelj nije onaj koji samo priča, a djeca slušaju, već da djeca rade zajedno s učiteljem kroz proces tokom kojeg uče i aktivno sudjeluju ne samo slušajući već i postavljajući pitanja, razvijajući pri tome kritičko mišljenje
, kaže Danijela Planinić dodajući kako učiteljice imaju njenu punu podršku, te kako se nada da će se i nastavni planovi i programi u budućnosti bolje prilagoditi kako bi se nastava bazirana na ishodima učenja mogla u potpunosti primijenjivati.
Savjetnica ministrice obrazovanja u Zapadnohercegovačkoj županiji Ana Kordić kaže kako je promjena u smjeru prelaska sa sadržaja učenja na ishode učenja nužno potrebna kako bi današnje generacije učenika pripremili na život i rad u vremenu koje se mijenja iz dana u dan, u kojem je napredak u svakom aspektu života prebrz. Nastava u osnovnim školama u našoj Županiji se trenutno izvodi po važećem nastavnom planu i programu koji ne prepoznaje ishode učenja. Međutim, s obzirom na uvođenje promjena u obrazovanju na globalnoj razini, prvenstveno nastave temeljene na ishodima učenja, pokušavamo u našim školama uvoditi te promjene. Do sada smo napravili revidirani program temeljen na ishodima učenja za društveno-humanističko područje, koji se u ovoj školskoj godini eksperimentalno provodi u odabranim osnovnim i srednjim školama, te u sklopu projekta Save the Children-a nastava hrvatskog jezika u osnovnim školama se izvodi djelomično prema ishodima učenja kod onih učitelja koji su prošli obuku
, kaže Ana Kordić dodajući kako su pozitivne reakcije djece ono što sve sudionike u procesu motivira da nastave s ovim promjenama:
Učenici trebaju biti spremni odgovoriti na sve zahtjeve modernog društva a nastava temeljena na ishodima učenja je put prema tome. Pored temeljnih vještina, trebali bi biti u mogućnosti analitički i kritički razmišljati, biti kreativni, originalni te pokazivati inicijativu. Učenici su oduševljeni promjenom u nastavi, drago im je što više sudjeluju u samom nastavnom procesu, što imaju mogućnost sami utjecati na kreiranje nastavnog procesa jer na taj način brže i lakše uče. Promjena koju smo primijetili u uspjehu učenika je ta što su učenici koji inače ostvaruju lošiji uspjeh u učenju, preko ovakvog načina nastave, aktivniji, brže i lakše usvajaju znanja i vještine te pokazuju bolji uspjeh
, zaključuje Ana Kordić.
