Subspecijalista gastroenterologije i specijalista interne medicine u Univerzitetskom kliničkom centru u Tuzli te vanredni profesor na katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta u ovom gradu prof.dr.sc. Nermin Salkić ilustrativno je pojasnio dešavanja vezana za pandemiju koronavirusa, s posebnim naglaskom na mjere sprječavanja.
Prema Salkićevim riječima, Bosna i Hercegovina nalazi se na dvotjednom raskrižju koja će naposlijetku pokazati hoćemo li u epidemiološkom smislu proći neoštećeni, ili ćemo ući u državnu pandemiju s nesagledivim posljedicama.
Prvi slučaj zaraze koronavirusom u našoj zemlji zabilježen je 5. ožujka ove godine u Banjoj Luci, a ukoliko se ne budu primjenjivale preventivne mjere, Salkić upozorava kako bi 19. travnja COVID-19 mogao biti registriran kod čak 19.683 osobe.
Služeći se epidemiološkim kalkulatorom koji je prilagođen našoj zemlji, Salkić navodi kako bi u vrhu epidemije u BiH 380.000 osoba moglo trebati bolničku hospitalizaciju, ukoliko se svi ne budemo pridržavali mjera koje su izrečene od nadležnih službi.
Ukoliko bi se pretpostavke ostvarile, ogroman broj pacijenata 'pregazit će' zdravsveni sistem zbog čega će početi rasti smrtnost, ne samo od korona virusne infekcije, nego i iz drugih razloga jer ljudi i dalje dobijaju infarkt, zapetljaj crijeva i moždani udar. Zdravstveni sistem jednostavno neće imati dovoljno ljudskih i materijalnih resursa kako bi mogao stići na sve potrebe stanovništva ove zemlje. To je upravo ono što se dešava u Italiji te je tamo smrtnost znatno veća nego u Kini
, kaže Salkić, istaknuvši kako jedan zaraženi u prosjeku inficira do tri osobe.
Ukoliko se dopusti razvijanje korona virusna infekcije u punom jeku, ovaj tuzlanski stručnjak navodi kako se u našoj zemlji može očekivati više od 100.000 preminulih.
Ozbiljna opasnost na najvišem stupnju
Ako ovu vanrednu situaciju zbog pandemije koronavirusa koja je pogodila cijeli svijet, pa i Bosnu i Hercegovinu, promatramo sa aspekta zdravlja i sigurnosti stanovništva, možemo je ocijeniti kao ozbiljnu opasnost na najvišem stupnju - kaže liječnica medicine rada i bh. članica Međunarodnog povjerenstva za medicinu rada (ICOH) dr. Nurka Pranjić, koju je nedavno Svjetska zdravstvena organizacija imenovala kao člana za praćenje informacija o COVID-19.
Ona smatra kako su, s obzirom na visok rizik širenja infekcije, u ovom trenutku najugroženiji radnici, ljudi koji moraju odlaziti na posao.
Procjena opasnosti po zdravlje ili sigurnost radnika je na najvišem stupnju rizika, jer postoji visok rizik širenja infekcije. Zapravo, postoji opasnost da se inficirani teško razboli i umre, a da pritom ne postoji efikasna profilaksa-vakcina niti lijek. U ovakvoj situaciji krizni štab postupa ispravno u cilju zadovoljenja dvije ključne preporuke: minimalna kretanja i minimalan broj izvršilaca na radnom mjestu uz adaptiranu organizaciju rada i fleksibilno radno vrijeme
- pojašnjava dr. Pranjić.
S druge strane, sigurnost stanovništva i radnika nije moguća bez zdravstvenih radnika, ljekarnika, medijskih radnika, blagajnika i drugih zaposlenika u trgovinama hrane, trgovaca u marketima, pekara, mesara, socijalnih radnika, njegovatelja, policijskih službenika, carinika, vojnika, higijeničara, rudara, radnikau energetskom sektoru, vozača.
Za njih ne vrijedi zabrana kretanja, moraju ići na posao i raditi u kontaktu i u skupinama bez adekvatne zaštitne opreme, povremeno i neki na terenu. To je razlog njihovog nemira i straha kad se vrate kući svojoj djeci, supružnicima, roditeljima
- podsjeća dr. Pranjić.
Ističe kako je nužno napraviti najsigurniji model upravljanja organizacijom rada, te da rad treba dobro kreirati, kratkoročno i dugoročno planirati, jer, kako smatra, virus se neće tako brzo zaustaviti.
Ja samo iskustveno predviđam i mislim da je ovo tek početak, a kao čovjek bih željela da je ovo vrhunac i da nas najgori ishodi zaobiđu. Zato moramo sačuvati resurse svoje odbrane na prvoj liniji, heroje radnike, i naravno održati odgovornost svih nas da postupamo prema preporukama
- istakla je.
Koronavirus je, prema njenim riječima, biološki rat svjetskih razmjera. S druge strane, potencijali i slabosti neprijatelja COVID-a 19 još traže puno odgovora znanstvenika i potrebna znanja o liječenju, a to je tek u jednoj empirijskoj fazi.
Ranije je to bio agens koji je napadao slijepe miševe, a bio bezopasan za čovjeka. Nedovoljno je znanstvenih potvrda da je vakcina prevazišla eksperimentalni nivo i potvrdu kliničkih studija da je sigurna za upotrebu uz odsustvo značajnih neželjenih reakcija. Mišljena sam da poslije smirivanja situacije sa novim koronavirusom nikad više ništa neće biti isto
- kaže dr. Pranjić.
Upozorava također kako se s aerozagađenjem i klimatskim promjenama zadnjih desetljeća razvila globalizacija vektora virusnih bolesti ptica, svinja, jelena, labudova, slijepih miševa, štakora i drugih. To je već sada dovelo do epigenetskih promjena i mutacija starih u nove viruse koji prijete čovječanstvu epidemijama i pandemijama novih virusa koji razvijaju nove smrtonosne infektivne bolesti.
