U pojedinim zemljama mlađi od 18 godina imaju pravo glasa na izborima. Pitali smo koliko je to ostvarivo u Bosni i Hercegovini.
U nekim državama postoji inicijativa starosnu dob potrebnu za pravo glasa pomjeriti s 18 na 16 godina. Među tim zemljama su Ujedinjeno Kraljevstvo, Švedska i Hrvatska. U našoj zemlji do sada nije postojala takva ideja.
Iz OSCE-a su istaknuli kako je ovo pitanje u nadležnosti svake države pojedinačno. Ukazali su na to da bi možebitno pomjeranje starosne dobi zahtijevalo izmjenu izbornog zakonodavstva. Poručili su da bi smanjivanju starosne dobi trebala prethoditi sveobuhvatna javna rasprava koja bi uključivala širok spektar sudionika izbornog procesa.
Profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Elmir Sadiković je istaknuo kako se u većini zemalja pravo glasa stiče sa 18 odnosno 21 godinom.
Austriju, Grčku i Maltu je naveo kao zemlje gdje osobe mlađe od 18 godina imaju pravo glasa. Smatra kako bi smanjivanje starosne dobi za pravo glasa trebalo razmotriti pod uvjetom da su okolnosti u Bosni i Hercegovini, kako je naglasio, normalne. Potcrtao je da ipak postoje prioritetnija pitanja.
Aktivno i pasivno biračko pravo se od 19. stoljeća do danas kontinuirano mijenjalo. Društva se mijenjaju, pa i naše. Mladi ljudi brže sazrijevaju, pa i u političkom smislu. U normalnim društvenim i političkim okolnostima bilo bi smisleno razmotriti i tu mogućnost u Bosni i Hercegovini. Međutim ni svi punoljetni građani ove države nemaju pravo biti izabrani. Mislim da trenutno postoje važniji prioriteti za izmjenu ustava i izbornog zakona u pogledu biračkog prava, a nadam se da će se i to pitanje nekada otvoriti
, objasnio je.
Pod pretpostavkom da se pomjeri starosna dob, upitan treba li se to odnositi i na opće i na lokalne izbore ili samo na lokalne izbore, Sadiković je odgovorio:
Različita su iskustva evropskih država. Ljudi se demokraciji uče u lokalnim zajednicama. Kada bismo imali tu mogućnost u Bosni i Hercegovini, mislim da bi u prvoj fazi to pravo trebalo pružiti mladima na lokalnom nivou. Takve primjere nalazimo u Njemačkoj, Škotskoj i Estoniji
.
Smatra kako bi se možebitnim mijenjanjem starosne dobi promijenila i struktura biračkog tijela u kvalitativnom i kvantitativnom smislu. Na pitanje bi li se ova populacija podstakla da više sudjeluje na izborima, odgovorio je:
Mada sam rezerviran prema stajalištu da bi se time znatno povećala participacija građana u izbornom procesu, razlozi apstinencije birača nisu primarno vezani za starosnu dob birača, već su izraz velikog nepovjerenja u institucije vlasti pa i u sam izborni proces kao sredstvo promjene društvenog stanja. Nije isključeno ni da bi ta mlada populacija postala predmet političkih manipulacija.
Iz Udruge srednjoškolaca Bosne i Hercegovine su poručili kako je paušalno govoriti o tome bi li populacija ljudi između 16 i 18 godina bila motiviranija da glasa na izborima, ako bi imala mogućnost za to.
Trenutno je teško generalizovati srednjoškolce u ovakvom pitanju, jer svi imaju različita shvatanja i zanimanja
, dodali su.
U cilju utvrđivanja toga koliko mladi uopće poznaju procese donošenja odluka, Udruga srednjoškolaca će pokrenuti istraživanje o ovom pitanju.
