Poljoprivrednici širom zemlje upozoravaju na problem s prelaskom hrvatske granice kada je riječ o poljoprivrednim proizvodima.
Prema direktivi Europske unije, od jesenas, roba biljnog porijekla može biti prevezena samo preko dva granična prijelaza, Stara Gradiška i Nova Sela, tj. Bijača, zbog čega roba dugo stoji na pregledu. Sve je dodatno pogoršano pandemijom koronavirusa. Proizvođači trpe milijunske štete.
Poljoprivredni proizvođači iz doline Neretve suočeni su s nizom poteškoća i teško plasiraju svoje proizvode na tržište. Pandemija koronavirusa, u kombinaciji s ionako otežavajućim administrativnim i zakonskim okolnostima, uzrokuje velike štete i gubitke i u sektoru poljoprivrede.
Pero Jurković poljoprivredni je proizvođač:
Danas je došlo takvo vrijeme... Nema nikog u polju. Ispod 40-50 godina, vi ne možete naći da bi netko radio u polju. Bračni par, mlađi? To je u kućama, na računalu. Ja ne znam tko će nastaviti da proizvodi. Nije mi jasno tko je zakazao - sustav, ljudi, naša nemoć?
.
I tu nije kraj mukama poljoprivrednih proizvođača. Negativni učinci kreću od gubitka izvoznih tržišta do otežanog pristupa sjemenima, zaštitnim materijalima i rezervnim dijelovima za mašine.
Osim problema nedostatka radne snage, izostanka poticaja i nelojalne konkurencije, proizvođači u sektoru poljoprivrede suočeni su i s poteškoćom izvoza robe biljnog porijekla u Europsku uniju.
Naime, ta odluka je donesena još 2005. godine, a sada je Unija zatražila pooštravanje kontrole na hrvatskoj granici.
Ovako shvaćati poljoprivrednu proizvodnju i proizvodnju hrane uopće, kao što mi danas imamo, to je jedan nonsen. To je neshvatljivo svakom tko zdravorazumski razmišlja
, kaže Marijan Brajković, poljoprivredni proizvođač i direktor PZ 'Matica'.
Gradonačelnik Čapljine Smiljan Vidić (HDZ BiH) tvrdi kako uvoznički lobi toliko jak da ogromne količine raznih poljoprivrednih proizvoda dolaze ovdje - ne samo na područje Čapljine nego i u cijelu BiH - i na taj način obaraju cijene proizvoda.
Svaka kriza sa sobom donosi niz prilika i mijenja društvene odnose što, ako se prepozna i unaprijedi, može da bude i pozitivna promjena. Nažalost, stav poljoprivrednika je da u Bosni i Hercegovini nije došlo do tog procesa. Kažu da je poljoprivreda sistemski zapuštena, a posljedice takvog odnosa prema tom sektoru svi već osjećamo.
