Ni nakon deset mjeseci, koliko je proteklo od misteriozne smrti mlade Mostarke, nesuđene brucošice Lane Bijedić (19), nema pomaka u istrazi ovog slučaja koji je potresao cijeli regijuz.
Potvrdio je to ravnatelj policije Zapadnohercegovačke županije Milan Galić, kazavši da se i dalje vrše istražne radnje u ovom slučaju koji se vodi kao ubojstvo.
Radi se o vrlo složenom djelu i izuzetno teškom slučaju, gdje ne bismo smjeli, da tako kažem, brzati. Nastojimo rasvijetliti sve činjenice i kompletnu istragu vodimo pod nadzorom Tužiteljstva
, kratko je kazao Galić.
Iako su odgovore željeli dobiti i u Tužiteljstvu ZHŽ, Josip Aničić, jedan od tužitelja u ovom slučaju, u četvrtak zbog prezauzetosti, kako je naveo, nije mogao izaći ususret.
Iz ove pravosudne institucije su ranije kazali kako će pristupiti cjelovitoj i sveobuhvatnoj novoj analizi svih do sada prikupljenih materijalnih i drugih dokaza te detaljnom pregledu iskaza svih do sada nešto više od 60 saslušanih svjedoka, a najavljivali su i svojevrsnu rekonstrukciju na licu mjesta.
Tijelo Lane Bijedić lokalni ribar uočio je 6. listopada prošle godine u večernjim satima u rijeci Studenčici u mjestu Studenci kod Ljubuškog.
Tog dana njen nestanak policiji je prijavila majka Nina, nakon što joj se kćerka, koja je u poslijepodnevnim satima trebala otputovati u Sarajevo na studij, nije javljala na telefonske pozive.
Nesretna djevojka je u prijepodnevnim satima majci kazala da će s prijateljicom otići na kavu, ali se, iz potpuno nepoznatih razloga, autobusom iz Mostara zaputila u Čapljinu, što je otkriveno snimcima s nadzornih kamera. S Autobusne stanice u Čapljini je pješačila više od pet kilometara do mjesta Trebižat, gdje joj se gubi trag.
Zanimljivo je da je njeno kretanje zabilježeno i na vijaduktu Studenci ispod kojeg je tijelo nađeno. Obdukcijski nalaz je pokazao, kako je to odmah izneseno iz Tužiteljstva ZHK, da je nesretna djevojka izudarana, davljena i bačena u rijeku.
Rezultati vještačenja njenog telefona, koji je otključan u jednoj agenciji u Njemačkoj, njene odjeće, bilješki i tragova izuzetih s lica mjesta, kao i toksikološke analize, bili su praktično beskorisni.
