Novčane doznake iz iseljeništva bilježe pad ove godine. I to od 250 milijuna maraka. Središnja banka BiH takav trend smatra normalnim i realnim, dok je za ekonomske analitičare zabrinjavajući.
Pandemija koronavirusa, globalna gospodarska kriza, strah od otkaza - razlozi su zašto je od početka godine do lipnja iz iseljeništva stiglo oko 250 milijuna maraka manje u odnosu na prošlu godinu.
Ja ne mislim da je to drastično, to je negdje oko 10 posto ukupnih doznaka. Nivo penzija koje dobivaju naši građani su identični kao što je to bilo i ranije. Očekivan je ovaj pad, nije toliko dramatičan, on je, više bih ga nazvao realan, budući da oni koji upućuju doznake vjerojatno imaju neke poteškoće
, ističe guverner Središnje banke BiH Senad Softić.
Nemogućnost prelaska granice tijekom restriktivnih mjera blokirala je trošenje deviza.
Ja često volim reći da je iseljeništvo jedna ogromna, ako ne i najveća komparativna prednost koju BiH ima. Tako da ovaj pad je zabrinjavajući
, kaže profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu Muharem Karamujić.
Trenutačno iseljeništvo manje troši, ali više štedi u rodnoj zemlji, navode analitičari, te se sličan trend javljao tijekom velike globalne recesije iz 2008. godine.
Pravi efekti ove krize u kontekstu naše iseljeništva će biti tek naredne 2021. godine. Uslijed globalne recesije, gubitka radnih mjesta, stagnacije realnih nadnica, ne u BiH već vani u Njemačkoj, Švedskoj, drugim razvijenim ekonomijama, došlo je do smanjivanja ekonomskog potencijala naše iseljeništva
, naglašava ekonomski analitičar Admir Čavalić.
Bosna i Hercegovina, u kontekstu ovisnosti od iseljeništva, je među prvih pet zemalja svijeta. Smanjen dotok novca iz inozemstva dugoročno izaziva pad životnog standarda te kreira potencijal za socijalne nemire bosanskohercegovačkog stanovništva, navode analitičari.
