Kandidat za gradonačalnika Ljubuškog Ante Paponja nastavlja izlagati svoj program.
Ovaj put se pozabavio urbanističkim problemima Ljubuškog, javnim prostorom za kojeg tvrdi kako je ugrožen predatorskim interesima. Pozabavio se i cestovnom infrastrukturom...
Kakva su Vaša programska stajališta po pitanju urbanizma, osobito na području grada Ljubuškog?
Sam spomen urbanizma na području grada Ljubuškog izaziva niz reakcija, ali i frustracija, koje su izravna posljedica brojnih nelogičnosti i iracionalnosti koje izviru iz naših prostornih planova, kojima očito dominiraju predatorski interesi.
Koje je opravdanje za širenje grada na plodne oranice, pogotovo na područje prema zapadu koje konstantno trpi što od oborinskih, tako i podzemnih voda. Kakav smisao ima nehumana stanogradnja koja stanare i građane lišava minimuma potrebitih javnih površina.
Kakvi su Vaši pogledi po ovom pitanju?
Mi moramo uspostaviti i održati kontrolu nad javnim prostorom, te izraditi nove prostorne planove koji bi uključivali logično urbano širenje grada prema rijeci, i prema istoku. Naslanjanje grada na rijeku mu donosi osobitu dimenziju.
Isto tako, potrebno je žurno proširiti urbane standarde i na prigradska naselja: Humac, Bučine, Pregrađe, Mostarska Vrata i Radišiće Donje, da ista zbog nemara i stihije poprime izgled favela sa beznadno uskim ulicama i poraznom komunalnom infrastrukturom i arhitekturom.
Došlo je vrijeme i da konačno uredimo i središnji gradski trg, na kojem bi dominirala multifunkcionalna dvorana za društvene sadržaje, u sklopu koje bi bila izgrađena i vanjska pozornica. Tako bi trg postao mjesto susreta naše političke, kulturne, duhovne i gospodarske svakodnevnice.
Što kanite s preostalim kulturnim dobrima na području grada?
Naša zadaća je spasiti i zaštititi preostala kulturna dobra, koja su već prilično zapuštena, a neka i barbarski devastirana, kao što je područje duhanske stanice. Pri tom ne smijemo izgubiti iz vida i njihove komercijalne potencijale.
Sva ta dobra od antike, preko srednjeg vijeka pa do danas svjedoče o našoj dubokoj ukorijenjenosti u sve razvojne epohe naše civilizacije.
Što držite o problemu devastiranih fasada u gradu?
Na žalost, većina fasada u starijem dijelu grada je u takvom stanju da vi danas gotovo ne možete uopće prepoznati urbane epohe grada. Osim toga, betonizacija grada je potpuno potisnula u stranu naš najkvalitetniji građevinski materijal, kamen. Stoga držim potrebnim u našim urbanim standardima i eksterijerima povratiti kamenu ulogu koju on zaslužuje.
Što smjerate na polju cestovnih komunikacija?
Ključna je zadaća održavanje postojeće cestovne infrastrukture, a cilj je dovesti asfalt do svake kuće.
Neke prometne pravce treba proširiti, kao što je pristupna cesta autoputu i državnom graničnom prijelazu od Bijače, preko Zvirića, Stubice do Studenaca. Potom dijelom proširiti cestu Vitina - Otok - Grabovnik - Vašarovići.
Isto tako asfaltiranjem ceste Prolog-Granići (Vašarovići) potrebno je izvući selo Prolog iz stanovite prometne izoliranosti.
Prioritet je dovršenje zapadne obilaznice, u sklopu čega treba proširiti i urediti cestu prema Crvengorskom mostu i Vašarovićima.
Isto tako, moramo napraviti novi projekt istočne obilaznice, jer se postojeća obilaznica, današnja ulica Bana Jelačića, pretvorila u gradsku prometnicu, sa svakodnevnim fazama prilične prometne zagušenosti.
Na koncu, imperativ je prestati s praksom gradnje komunalnih instalacija ispod i uzduž kolnika, njima je mjesto uz rub kolnika.
