Koronavirus puni bolnice u Bosni i Hercegovini s opasnošću ostaviti pojedine zdravstvene ustanove bez praznih kreveta, posebno na odjelima za intenzivnu njegu, gdje se liječe najteži pacijenti.
Prema posljednjim podacima Ministarstva civilnih poslova BiH od petka, od izbijanja epidemije u ožujku u BiH je do danas zaraženo više od 92.000 ljudi, preko 537.000 se vodi kao oporavljeni, dok je preminulih 2.865.
Liječnici, medicinske sestre i tehničari nalaze se na prvim crtama obrane od koronavirusa. Oni, koji čine "vojsku" koja vodi rat protiv trenutačno najopasnijeg globalnog neprijatelja, očajnički upozoravaju kako im treba pomoć kolega koji se nalaze na zavodima za zapošljavanje, jer su na izmaku snaga. Osim toga, veliki broj njih obolio je dok je liječio zaražene pacijente. Takvih je na stotine. Samo u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu na koronavirus pozitivno je više od stotinu uposlenika, a u izolaciji ih je pedesetak.
Liječnik Ednan Drljević, infektolog i član Senata Opće bolnice "Prim.dr. Abdulah Nakaš" kazao je kako je bolnicama potrebna pomoć u liječenju. Navodi da je veliki problem za zdravstvo osim nedostatka kadra i to što se dosta njihovih kolega zarazilo koronavirusom, dok su spašavali živote. Njihovo odsustvo, kaže, dodatni je teret u liječenju novooboljelih od COVID-19.
Ljudi sa biroa, kada je riječ o medicinskom kadru, bi nam bili od pomoći. Opća bolnica je angažirala osam liječnika sa biroa. Kada bi se još ljudi zaposlilo, lakše bi se borili s ovom teškom situacijom. Ogromna je potreba za zdravstvenim kadrom. U svemu tome dobro je što ih brzo obučimo. Kod nas su novozaposleni raspoređeni po odjelima, neki u trijažnoj ambulanti, pomažu nam i u call centru
, kazao je Drljević.
Loši uvjeti u bolnicama
Zbog novonastale situacije ne trpe samo liječnici, koji svakodnevno riskiraju živote u borbi protiv koronavirusa spašavajući pacijente, nego i građani koji ističu kako su uvjeti u bolnicama loši, a najviše zamjerki je upućeno zbog nedostatka kadra.
U vrijeme kada gotovo nema zemlje u Europi koja ne traži pojačanje u redovima zdravstvenih radnika, provjerili smo kakvo je stanje na zavodima za zapošljavanje u BiH kada je riječ o medicinskim radnicima i liječnicima. Podaci, nakon što su sumirane brojke u oba entiteta i Brčko distriktu, pokazuju kako u BiH ima 11.696 ljudi koji su medicinski obrazovani, a bez posla su.
U svim županijama Federacije BiH nezaposlenih zdravstvenih radnika je 9.527. Posao traži najviše medicinskih sestara i tehničara, a nezaposlen je i veliki broj liječnika. Tuzlanski kanton (TK) ima najviše nezaposlenih u zdravstvenom sektoru, čak 2.885.
Ništa bolja situacija nije ni u Zeničko-dobojskom kantonu. Brojke pokazuju kako je nezaposleno 1.590 medicinskih radnika, a u Kantonu Sarajevo 1.604 ih je na evidenciji biroa. Kada je riječ o Srednjebosanskoj županiji ne rade 994 medicinara i ljekara. U Bosansko-podrinjskom kantonu se 86 osoba vodi na evidenciji nezaposlenih u zdravstvu, a u Unsko-sanskom 1.302.
Hercegovačko-neretvanska župa ija na evidenciji ima 694 nezaposlene osobe medicinske struke, dok su 63 na popisu Zavodu za zapošljavanje Hercegbosanske županije. Zapadnohercegovačka župa nija među nezaposlenim bilježi 199 osobe medicinskog kadra, a Posavska njih 110.
Vedrana Milinković, viši stručni saradnik za informiranje i odnose s javnošću JU Zavod za zapošljavanje Republike Srpske navela je kako u zdravstvu na zavodima zapošljavanja, kada je riječ o ovom bh. entitetu imaju 2.019 osoba, 1.613 ih je srednje stručne spreme, 40 sa višom školskom spremom, a onih najobrazovanijih u ovoj oblasti je 466.
Na zavodu za zapošljavanje za zapošljavanje Brčko Distrikta trenutno je 150 medicinskih radnika, liječnika.
Apel Liječničke komore FBiH
Liječnička komora Federacije BiH pozvala je nadležne institucije žurno naći način za zapošljavanje doktora medicine koji se nalaze na listama nezaposlenih na županijskim zavodima za zapošljavanje. Ukazali su i kako postoji nedostatak srednjeg medicinskog kadra u zdravstvenim institucijama. Ističu kako je broj ležećih, teških pacijenata u COVID - izolatorijima koje njeguje jedna medicinska sestra i do 20, dok u razvijenim državama jedna medicinska sestra njeguje jednog ili eventualno dva pacijenta u jedinici intenzivne njege.
Dodali su kako je uz nadljudske napore u reorganizaciji rada unutar samih ustanova, trenutna situacija teška, da će vjerojatno biti teže ili dramatično, kao i da će nastati kolaps zdravstvenog sustava.
COVID - odjeljenja će biti pretrpana pacijentima, a nedostajat će doktori medicine i medicinske sestre tehničari. Komora svjesna situacije u kojoj se nalaze njeni članovi, a i sam zdravstveni sustav, apelira na nadležne institucije FBiH da poduzima hitne mjere u spašavanju liječnika, zdravstvenih i nezdravstvenih radnika u javnim institucijama, a sve u cilju učinkovitije brige o oboljelim
, navedeno je iz Liječnike komore, te je donesena odluka uputiti zahtjev nadležnim institucijama FBiH da žurno razmotre mogućnost zapošljavanja tisuću medicinskih sestara-tehničara u COVID-odjeljenja.
Iz ureda Alena Šeranića, ministra zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske navode kako je Republički stožer za izvanredne situacije donio odluku o zapošljavanju medicinskog kadra sa zavoda, kako bi se što bolje odgovorilo situaciji prouzrokovanoj koronavirusom.
Stožer je raspravljao o angažiranju liječnika i zdravstvenih radnika sa biroa rada, gdje se na evidenciji nalazi 76 liječnika. Vlada, odnosno štab će kroz kompenzacioni fond finacirati rad tih liječnika. Pozvat ćemo ih sve da se priključe zdravstvenom sustavu, napravit ćemo raspored. Oni će biti plaćeni od kompenzacionog fonda tako da to neće ići na teret ustanova. Nadam se da će nam u narednih šest mjeseci biti na raspolaganju da pomognu zdravstvenom sustavu da odgovore na ove izazove kada je riječ o koronavirusu
, kazao je Šeranić.
