Prihodi koje prikuplja UNO u prošloj godini, u odnosu na 2019. godinu, manji su za 757 milijuna KM ili 9,48 posto, što je svakako posljedica pandemije, a tek na prihodima u ožujku vidjet će se kakva će biti kretanja i što se može očekivati od prihoda u ovoj godini.
Prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje BiH, ova institucija je tijekom 2020. godine prikupila sedam milijardi i 229 milijuna KM, a od svih prihoda najviše je prikupljeno po osnovu PDV-a i to pet milijardi i osam milijuna KM, dok je po osnovu trošarina prikupljeno 1,234 milijarde KM, a od putarina na naftu i naftne derivate 584 milijuna KM.
Padanje prihoda koje prikuplja UNO nastavljeno je i u siječnju ove godine, kada su oni iznosili 556 milijuna KM i za 54 milijuna KM su manji u odnosu na siječanj 2020. godine, kada su iznosili 610 milijuna KM.
U 2021. godini i dalje je registriran pad vrijednosti uvoza robe i to za 5,5 posto u odnosu na siječanj 2020. godine, ali, kako kažu u UNO, ono što ohrabruje je činjenica da je u siječnju 2021. godine izvoz robe iz BiH u inozemstvo porastao i veći je za 1,3 posto u odnosu na siječanj 2020. godine.
U 2020. godini UNO je u prva dva mjeseca bilježio rast prihoda, ali je od ožujka 2020. godine evidentiran pad prihoda od neizravnih poreza. To je bilo sasvim očekivano, jer smo prošle godine u ožujku i travnju imali veliki broj poreznih obveznika koji su bili potpuno zatvoreni i nisu obavljali svoju djelatnost, a sljedećih mjeseci radili su smanjenim kapacitetom
, rekao je Ratko Kovačević, načelnik Odjeljenja za informiranje UNO.
On ističe kako je tijekom 2020. godine došlo do pada uvoza robe u BiH u iznosu od 13,4 posto, što je veliki pad i logično je kako je naplaćeno manje neizravnih poreza prilikom uvoza te se u ovom trenutku ne mogu davati bilo kakve prognoze kada je riječ o prihodima u 2021. godini, jer će to ovisiti o epidemiološkoj situacije u BiH i EU te mjera koje će se provoditi.
I ekonomisti u BiH ističu kako je vrlo teško davati prognoze za ovu godinu s obzirom na to da će na visinu prikupljenih prihoda utjecati brojne stvari u BiH i Europi, prije svega razina potrošnje u BiH, koji je smanjen u većini zemalja zbog korona virusa, ali i određeni strah potrošača koji troše samo na ono što moraju, čekajući neka bolja vremena.
Saša Stevanović, ekonomista, rekao je kako je pad prihoda od PDV-a pokazatelj ekonomske aktivnosti u prethodnoj godini te da je zanimljivo promatrati entitetske pokazatelje pada prihoda od PDV-a, ali i pokazatelje iz okruženja.
Mjere kojima su donositelji ekonomskih odluka stimulirali unutarnje traženje i razinu neizvjesnosti u sustavu, pokazatelj su veličine prihoda od PDV-a. Treba očekivati veći prihod od PDV-a u odnosu na 2020. godinu. Već u ožujku ćemo imati prvi test, jer je tada počeo poremećaj u ekonomskom smislu. Neko iskustvo nas uči kako ekonomisti predviđaju veći pad nego što jeste, a sporiji oporavak nego što će se desiti. Oprez je potreban, ali je strah suvišan prilikom ekonomskog odlučivanja
, rekao je Stevanović dodajući kako otvorenost ekonomije i unutarnjeg traženja najviše diktiraju prihode od PDV-a.
