Od ove godine obrtnici u Federaciji će za doprinose izdvajati 20 maraka više, jer je, zahvaljujući izdašnijim primanjima zaposlenih u javnom sektoru, porasla i prosječna plaća. Iz Federalne obrtničke komore nisu sigurni hoće li se s ovim povećanjem moći izboriti. Jedan od prijedloga je usklađivanje doprinosa s minimalnom plaćom.
U vrijeme kada se bore za opstanak na tržištu, privrednici u Federaciji od početka godine izdvajaju dodatnih 20 maraka za doprinose. Većina njih ionako se jedva bori s posljedicama pandemije, a usprkos svemu do sada su obaveze izmirivali na vrijeme. Sada su na prekretnici: opstati ili propasti.
Povećanjem osnovica povećavaju se doprinosi na osnovu kojih će obrtnik raditi samo za te doprinose. Ostvarivat će vrlo malu platu i uslijedit će otpuštanje radnika
, upozorava Naser Idrizagić, predsjednik Obrtničke komore KS-a.
Primanja zaposlenih u javnom sektoru - državnih službenika - dovela su do rasta prosječne plaće, što se odrazilo na povećanje doprinosa, navode iz Obrtničke komore. Najteže su to podnijeli oni koji rade u privatnom sektoru u kojem su prihodi u padu ili ih gotovo nema.
Veliki dio obrtnika ne radi, automatski su povećane plaće u javnom sektoru, a smanjen broj obrta koji uplaćuju svoje doprinose ili ih nema. Tako je automatski porasla prosječna plaća. Mi smo za to da se bruto plata i doprinosi za obrtnike ne vežu za prosječnu plaću u BiH
, poručuje Željko Babić, predsjednik Obrtničke komore FBiH.
Obrtnici koji imaju od tri do pet radnika neće plaćati samo 20 maraka na mjesečnoj razini nego preko 200 KM
, naglašava Idrizagić.
U Kantonu Sarajevo oko 80 posto privrednika je izravno ili neizravno vezano za dolazak turista. Slike zatvorenih zanatskih radnji u starom jezgru Sarajeva najbolji su pokazatelji ekonomske situacije. I zanatlije u gradu na Neretvi doživjele su sličnu sudbinu. Rješenje je moguće, ali ne ubrzo.
Puno su bolje rješenje postojeći zakoni koji su već u parlamentarnoj proceduri: Zakon o doprinosima i Zakon o porezu na dohodak. Oni korektnije i ravnopravnije uređuju ovu materiju kad je u pitanju i obrt i pravne osobe, i usvajanjem tih zakona ovaj problem bi bio premašen
, ocjenjuje Amir Zukić, ministar razvoja, preduzetništva i obrta FBiH (SDA).
Federalna vlada za sanaciju ekonomskih posljedica u maloj privredi priprema novi paket pomoći iz sredstava MMF-a kojih, kako je od ranije poznato, još nema.
Radi se o 200 milijuna eura koji idu preko žuanija i u izravne programe podrške preko federalnih ministarstava
, navodi Zukić.
Za dugoročni privredni oporavak nužne su korjenite reforme, koje su, usprkos obećanjima datim međunarodnim financijskim institucijama, desetljećima na čekanju.
Imamo neracionalan broj uposlenih na svim razinama u državnoj strukturi i za to trebaju plaće. Da bi se njima omogućile plaće treba uzeti od realnog sektora i to prelijevanje je neproduktivno i neracionalno i ne vodi dobru
, zaključuje Željko Šain, profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu.
U doba pandemije dodatna opterećenja bi ugrozila opstanak obrtnika, ali i cjelokupne ekonomije. Bez snažnog realnog sektora nema ni privrednog oporavka, ali su zato izvjesna nova zaduženja koja se, uglavnom, troše za plaće zaposlenih u javnom sektoru, dok su ulaganja na čekanju.
