Ova stranica je arhivirana.

Na stranici se nalazi skoro 40.000 pohranjenih članaka od 2003. zaključno s 31.12.2024. godine i novi se, ovdje, neće dodavati. Komentari su onemogućeni. Na ovaj način želimo omogućiti pretragu starih članaka a, ujedno, smanjiti opterećenje aktivne stranice.

Aktivnu stranicu sa sadržajima od 1.1.2025. možete pronaći na ljubuski.net.

U Federaciji samo u siječnju bez posla ostalo 3.685 ljudi

ljubuski.info

Ekonomski pokazatelji u Bosni i Hercegovini u 2020. godini bili su jako loši ali to je bilo i očekivano jer nisu bolji bili ni diljem svijeta.

Bruto društveni proizvod mora bi zabilježiti pad od čak 10 posto a neminovno je kako se to mora itekako osjetiti u krhkoj bh. ekonomiji.

Ono što je gore od samog pada uvelike jeste nemar bh. vlasti pa pomoć i početak oporavka gospodarstva, na što upozoravaju poslodavci, obrtnici, sindikati… Državna razina je prespavala krizu, entitetske i niže razine vlasti povlačile su određene poteze ali većina gospodarstvenika je njima nezadovoljna jer smatraju kako su ponuđene mjere nedovoljne.

A ukoliko se i ne vjeruje tome tu su egzaktne brojke - ukupan broj zaposlenih u FBiH 31. siječnja 2021. iznosio je 516.808 a broj zaposlenih 31. prosinca 2020. bio je 520.493.

Dakle, u samo mjesec dana u ovom entitetu bez posla je ostalo 3.685 ljudi. Svima je dakle kristalno jasno da nešto nije u redu, kako su dosadašnje mjere nedovoljne i kako krupnim koracima idemo u još dublju recesiju. Ukoliko gubili radna mjesta a ionako male plaće nastave padati zapasti ćemo u veliku socijalnu krizu iz koje će nam trebati godine za se iščupamo. A kako to ide ne treba se vraćati duboko u prošlost, dovoljno se samo sjetiti što se događalo 2008. i godinama koje su slijedile.

Kako ćemo i ovaj put morati godinama čekati na opravak pokazuju i prognoze Međunarodnogmonetarnog fonda kada je u pitanju nezaposlenost. Prema njihovim podacima, nezapisanost je 2019. godine bila rekordno niska i iznosila 15,7 posto, koronakriza nas dovodi do rasta nezaposlenosti u 2020 na 19 posto, u tekućoj godini ona bi trebala pasti na 17,5 posto, a 2023. na 16,8 posto a tek 2024. na 15,3 posto, odnosno slično na razinu gdje smo bili prije koronakrize.

Dragan Bradvica | Dnevni list

Politika

Ljudi

Kolumne

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari