Ljubuški Info je digitalna povijesna arhiva neovisnog lokalnog portala Ljubuškog, s gotovo 40.000 pohranjenih članaka i dokumenata, počevši od 2003. godine.

Portal pruža neprocjenjiv uvid u društveni, kulturni, športski i politički život ljubuškog kraja i njegovih ljudi kroz više od dva desetljeća.

Na naslovnici, koja se povremeno osvježava, se prikazuju nasumični članci od 2003. godine.

Ukoliko želite pretraživati članke po vremenu objave, posjetite kronološki pregled.

Više diploma ne znači i više dobrih i plaćenih poslova

ljubuski.info

U BiH je, prema popisu iz 2013. godine, bilo 406.898 zaposlenih žena, od čega je njih 315.056 ili 77 posto radilo u sedam djelatnosti, dok je od ukupnog broja zaposlenih 10.290 bilo na poziciji rukovoditelja/menadžera, objavila je Agencija za statistiku BiH.

U trgovini na veliko i malo i popravku motornih vozila i motocikala radilo je 76.460 žena, u prerađivačkoj industriji 61.273, zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti 43.960, obrazovanju 41.584, javnoj upravi i obrani te obveznom socijalnom osiguranju 36.501, poljoprivredi, šumarstvu i ribolovu 32.215, dok su u djelatnosti pružanja smještaja te pripremi i usluživanju hrane radile 23.063 žene.

Prema zanimanju, najviše žena iz BiH radilo je u uslužnim zanimanjima, kao prodavačice 102.758, kao stručnjakinje 81.341, tehničarke i stručne suradnice 62.950, kao uredske službenice i u srodnim zanimanjima 43.287 te u jednostavnim zanimanjima 38.032 žene.

Fakulteti i tržište rada

Prema istom izvoru, visoku stručnu spremu imaju 285.622 osobe u BiH. Zanimljiv podatak je i taj da u BiH ima oko 10.000 više visokoobrazovanih žena nego muškaraca. Unatoč tome što su stekle visoko obrazovanje, struktura osoba koja traže posao, zaključno s 30. travnja 2020., pokazala je kako je broj nezaposlenih s VSS iznosio 35.838 ili 8,54%, od toga 10.791 (6,01%) muškarac i 25.047 (10,43%) žena.

Dakle, više žena završi fakultet, ali ih manje dobije priliku raditi u struci pa se nemali broj njih našao među navedenih više od 100.000 žena koje rade u trgovini. Navedimo primjer pravnice iz Mostara.
Još 2007. odradila sam pripravnički staž i to je to što se struke tiče. Neku drugu priliku za rad u struci nisam dobila pa već godinama radim kao trgovkinja u jednom velikom trgovačkom lancu. Razočarana sam i svaku sam nadu izgubila. Zar je trebalo da se tolike godine obrazujem kako bih slagala artikle na police? - kazala nam je Ana.

Mnoštvo je sličnih priča, slanja dokumenata na natječaje, desetljeća provedenih na zavodima za zapošljavanje i bez radnog staža.

Višestruke prepreke

Teško jednu visokoobrazovanu ženu može zadovoljiti rad u trgovini gdje su plaće najniže, radi se nedjeljama i blagdanima. Stoga i ne čudi da ih se sve više odlučuje na odlazak preko granice. Mnoge žale što nisu otišle i prije jer bi im neka druga država zasigurno dala priliku da se svojim radom dokažu i napreduju. Iako žene u BiH čine 50,9% stanovništva u odnosu na 49,1% muškaraca, njihov udio u plaćenom radu znatno je niži.

Prema podacima Agencije za statistiku vezanim uz radnu snagu u BiH, stopa aktivnosti žena bila je 31,4%, a muškaraca 53,2%. Stopa zaposlenosti žena bila je 25%, muškaraca 44%, a stopa nezaposlenosti žena 20,3%, muškaraca 17,2%. Unatoč obrazovanju, žene u Bosni i Hercegovini suočavaju se s višestrukim preprekama na tržištu rada.

Večernji list

Politika

Ljudi

Kolumne

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari