Razgovori o izmjenama Izbornog zakona BiH po svemu sudeći nastavit će se kroz međuresornu radnu skupinu koja tek treba biti utemeljena pod okriljem parlamenta BiH, što će sasvim sigurno usporiti taj proces i veliko je pitanje hoće li izbori 2022. godine biti održani po novim pravilima.
U ovom trenutku na izmjenama Izbornog zakona BiH inzistiraju predstavnici hrvatskog naroda, koji prije 2022. godine žele osigurati da sami sebi izaberu člana Predsjedništva BiH, ali i Klub Hrvata u Domu naroda parlamenata FBiH i BiH. S druge strane, predstavnici bošnjačkog naroda nisu zainteresirani za izmjene u smjeru koji traže Hrvati, inzistirajući na tome da se prije toga izmijeni Ustav BiH, ali da se sve prebaci na parlament BiH i međuresornu radnu skupinu koja bi bila utemeljena jer tako traže predstavnici međunarodne zajednice.
Čim se formiraju radne grupe znamo čemu to vodi - da se posao nikad ne završi. Predstavnici međunarodne zajednice kasno su shvatili da su se balkanizirali i proces odlučivanja s domaćim vladarima iz institucija izmjestili u kafane. Bitno je da se taj proces iz kafane vrati u institucije, ali međunarodna zajednica zaboravlja da u godini pred izbore život u BiH stane
, rekla je Tanja Topić, politička analitičarka, dodajući da ne znači da će proces biti brži ako se prebaci u parlament BiH.
Inače, još nije donesena ni odluka o utemeljenju međuresorne radne skupine za izmjenu Izbornog zakona u BiH, što je posao koji može trajati mjesecima, a ako uzmemo u obzir da se u godini izbora ne mogu mijenjati izborna pravila nije teško zaključiti kako će se i u 2022. godini izbori održati po starim pravilima. Posljednja međuresorna radna skuina koja se bavila izmjenama Izbornog zakona, i to daleko lakšim nego što se traži sada, utemeljena je 2015. godine, a posao je završila tek krajem 2017.
Ono što je još jedan problem jeste i to što međunarodna zajednica, a i Bošnjaci insistiraju na tome da u međuresornoj radnoj grupi sudjeluju predstavnici Središnjeg izbornog povjerenstva, a o čemu stranke koje okupljaju Srbe i Hrvate neće ni da čuju jer smatraju kako su pojedini članovi Središnjeg izbornog povjerenstva BiH izabrani nezakonito i po političkoj pripadnosti.
Kakvo je stanje na relaciji politika - Središnje izborno povjerenstva BiH možda najbolje pokazuje reakcija Hrvatskog narodnog sabora (HNS), organizacije koja okuplja sve hrvatske stranke u BiH, na mišljenje Suada Arnautovića, člana Središnjeg izbornog povjerenstva.
Arnautović zlorabi svoju poziciju člana SIP-a u svrhu promoviranja unutarstranačke bošnjačke politike. Pokušaj znanstvene analize koju Arnautović prilaže u svom članku je jeftin pokušaj manipulacije, osobite sudskim odlukama, dominantno onih Međunarodnog suda za ljudska prava
, navedeno je u priopćenju HNS-a.
Između ostalog, Arnautović u svom autorskom tekstu predlaže prvo izmjenu Ustava BiH, i to na način utemeljenja jednodomnog "bosanskohercegovačkog parlamenta" sa 120 poslanika, koji bi bio ogledalo društva, zatim uvođenje jednog predsjednika koji bi se birao na cijeloj teritoriji države po principu "jedan čovjek - jedan glas".
Podsjećanja radi, razgovori o izmjenama Izbornog zakona BiH prvotno su počeli na razini lidera političkih stranaka, odnosno HDZ-a i SDA. Te izmjene Izbornog zakona BiH u smjeru da jedan narod drugom ne može birati predstavnike, kao što je sada slučaj, dogovorene su neposredno pred održavanje izbora u Mostaru, a u paketu s izborima u toj lokalnoj zajednici. Nakon posljednjih razgovora izaslanstava HDZ - SDA, koje su predvodili Dragan Čović i Bakir Izetbegović, lideri ovih stranaka, načelno je dogovoreno sve vratiti pod okrilje parlamenta BiH, odnosno da se utemelji međuresorna radna skupina.
