Vremena se mijenjaju kao i odnos novijih hrvatskih iseljenika prema domovini, za razliku od gastarbajtera više je ne idealiziraju. Samo 8% roditelja iz novije generacije iseljenika djecu je upisalo u program hrvatske nastave u Njemačkoj, više od 27% ih želi uzeti njemačko državljanstvo, a noviji iseljenici manje posjećuju i hrvatske katoličke misije/župe i ispisuju se iz registra katoličkih vjernika u Njemačkoj.
Pokazalo je to istraživanje politologa i povjesničara Tade Jurića s Hrvatskog katoličkog sveučilišta "Percepcija iseljenika o Hrvatskoj" provedeno u dijaspori u Njemačkoj na uzorku od 1200 ispitanika 2018. i 534 ispitanika 2021.
Na hrvatskoj nastavi 8% djece
Dok su mnogi stariji iseljenici, ističe Jurić, cijelog života živjeli za Hrvatsku i ulagali u nju sav svoj kapital, znanja i emocije, novo istraživanje pokazuju da se kod recentnog iseljeništva iz tzv. EU vala iseljavanja ta idealizacija domovine ne uočava, naprotiv, čak prevladava negativna slika.
Inače, Hrvatska je krajem prosinca 2020. imala svega 4,036 milijuna stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku, a iseljavanje građana nije zaustavljeno ni u lanjskoj pandemijskoj godini u kojoj se iz Hrvatske iselilo 34.046 građana, dok se u Hrvatsku doselilo 33.414 osoba. Samo u Njemačku lani se iselilo 26.355 građana. Jurićevo istraživanje pokazuje da iseljenici smatraju da domovinska i iseljena Hrvatska nisu učinkovito i uspješno povezane, da Hrvati u domovini imaju negativan stav prema hrvatskom iseljeništvu i njeguju brojne predrasude prema iseljeništvu, ali i da Hrvatska ne čini dovoljno da pomogne iseljenicima i Hrvatima izvan Hrvatske.
Više od polovice novijih iseljenika ima izrazito negativnu percepciju hrvatske vlasti i zbivanja u domovini, a svega je 5,6% zadržalo pozitivnu percepciju domovine. Zabrinjavajući trendovi po pitanju slabljenja nacionalnog identiteta u iseljeništvu odražavaju se u činjenici da sve manje novijih iseljenika pohađa hrvatsku nastavu u inozemstvu. Samo 8% roditelja izjavljuje da su upisali djecu u program hrvatske nastave u Njemačkoj. Nadalje, noviji iseljenici znatno manje posjećuju tradicionalna mjesta okupljanja hrvatskih iseljenika poput hrvatskih katoličkih misija i nedjeljne mise
- govori Jurić.
Naime, 47,7% ispitanika odgovorilo je da posjećuje hrvatske katoličke misije/župe u mjestu boravka, a njih 52,3% ne. Usto, novi hrvatski iseljenici se, dodaje, u velikom broju ispisuju iz registra katoličkih vjernika u Njemačkoj. Jurić to interpretira time da su novije generacije očito manje sklone biti praktični vjernici i družiti se sa svojim narodom za razliku od gastarbajtera, a s druge strane ispisivanjem ne moraju plaćati crkveni porez, koji iznosi 9% od poreza na dohodak, odnosno oko 1% plaće. No to ne znači, dodaje, da su mise na hrvatskom jeziku u Njemačkoj prazne jer, štoviše, od svih etničkih skupina katoličke vjeroispovijesti u Njemačkoj Hrvati prednjače u posjećivanju misa nedjeljom. No, s obzirom na dolazak čak 310.000 novih hrvatskih iseljenika, u relativnom omjeru događa se pad tog trenda.
Liberalno orijentiranih 56,8%
Noviji iseljenici su više liberalno orijentirani jer ih čak 56,8% izjavljuje da su liberalnog svjetonazora, a konzervativno ih je 43,2%. Čak 27,4% hrvatskih iseljenika izjavljuje da namjerava uzeti njemačko državljanstvo.
Negativna percepcija Hrvatske kod novog hrvatskog iseljeništva ogleda se u činjenici da više od polovine ispitanika izjavljuje da ima u potpunosti negativnu i donekle negativnu sliku o Hrvatskoj, četvrtina je indiferentna, a jedna četvrtina ima pozitivnu sliku. Hrvatskom društvu i državi najviše zamjeraju što nisu dobili priliku u vlastitoj zemlji, kao i nedostatak iskrene borbe protiv korupcije, klijentelizma i pogodovanja na svim razinama
- zaključuje Jurić.
