U Bosni i Hercegovini je nastavljen pad potrošnje električne energije zbog pandemije koronavirusa, kao i u cijelom svijetu, naveli su u Državnoj regulatornoj komisiji za električnu energiju (DERK), u čijem je izvješću za proteklu godinu navedeno kako je potrošnja kupaca priključenih na prijenosni sustav smanjena za čak 49,2 posto.
Ovaj veliki pad potrošnje u najvećoj je mjeri posljedica gašenja proizvodnje u Aluminiju d. d. Mostar, ali i teškoća koje su u poslovanju imali ostali veliki kupci, kao što su B.S.I. d.o.o. Jajce i R-S Silicon d.o.o. Mrkonjić-Grad, zbog nepovoljnih kretanja na globalnom tržištu metala izazvanih pandemijom Covid-19. Smanjenje potrošnje zabilježeno je kod svih kategorija kupaca priključenih na distributivni sustav, izuzev kod domaćinstava
, navedeno je.
Dok ukupna potrošnja električne energije pada, naponske su prilike u elektroenergetskom sustavu BiH često iznad propisanih vrijednosti. Tako su se lani dogodila 563 ispada na 400, 220 i 110-kilovoltnoj prijenosnoj mreži.
Glavni uzrok nastanka i trajanja previsokih napona su slabo opterećeni 400-kilovoltni dalekovodi u razdobljima niskog opterećenja konzuma, koji generiraju veliku količinu reaktivne energije i, zapravo, ta pojava je problem u cijelom regiji.
Međutim, u DERK-u smatraju kako je nužno maksimalno ubrzati aktivnosti na rješavanju problema previsokih napona. Štoviše, pored svih drugih mjera, inzistiraju na ulaganjima koje se odnose na ugradnju prigušnica u elektroenergetski sustav BiH.
Matan Žarić, direktor Elektroprijenosa BiH, rekao je kako zemlje u regiji, poput Hrvatske i Slovenije, upravo ugradnjom prigušnica rješavaju problem previsokih napona.
U BiH bi ta investicija koštala između 20 i 30 miliona KM. Prigušnice bi se instalirale na najugroženije 400-kilovoltne čvorove, poput Mostara, Tuzle, Višegrada i Banja Luke
, rekao je Žarić.
U BiH je lani ostvarena proizvodnja električne energije manja za 4,3 posto u odnosu na 2019. godinu. Razlika ukupne proizvodnje i potrošnje u BiH, odnosno bilančni suficit u 2020. godini iznosio je 4.061 gigavatsat (GWh), što je za 379 GWh više nego u prethodnoj godini.
Time je BiH ostvarila najveći bilančni suficit u jugoistočnoj Europi i preuzela primat od Bugarske, u kojoj se, zbog primjene sustava EU za trgovanje emisijama, kupuju skupe dozvole za emisiju stakleničkih plinova u proizvodnji.
