Nakon što je saborski Odbor za Hrvate izvan Hrvatske dao doduše tijesnu potporu izmjenama i dopunama Zakona o prebivalištu i boravištu građana, postalo je jasno kako je nastao sukob među zastupnicima iz BiH koji su se podijeli po svojim stranačkim taborima - na jednoj strani zastupnici HDZ-a 1990., na drugoj članovi HDZ-a BiH. Sukob je nastao oko pitanja hoće li izmjene Zakona o prebivalištu i boravištu uistinu oštetiti Hrvate u BiH koji na osnovi fiktivnog prebivališta u Hrvatskoj ostvaruju niz naknada i prava, poput porodiljinih i zdravstvenih. Ovo je i glavna teza zastupnika HDZ-a BiH, koji upozoravaju kako će posljedica usvajanja ovih rješenja biti iseljavanje gotovo 100 tisuća Hrvata iz BiH, koji će radije odabrati adresu stanovanja u Hrvatskoj.
“Ljudi će se nedvojbeno naći pod udarom zakona i odlučit će se preseliti da ne bi ugrozili egzistenciju svojih obitelji”, upozorio je Rade Bošnjak iz HDZ-a BiH. Istaknuo je kako on svoje birače ne može uvjeriti u to da novi zakon neće poljuljati njihovu sigurnost i da im se neće dogoditi da u BiH postanu nacionalna manjina. Pritom je upozorio da se predložene izmjene neće moći poboljšati amandmanima, nego bi trebalo napraviti potpuno novi zakon.
Idući tjedan prvo čitanje
S druge strane, predsjednik Odbora za Hrvate izvan Hrvatske Ivan Bagarić (HDZ 1990.) podupro je novo zakonsko rješenje, kazavši kako je riječ o pogrešnom tumačenju zakona, te da se namjerno diže panika oko ove tematike. Na kraju je Bagarić uspio dobiti dovoljnu potporu u odboru, te su uz glasove SDP-ovaca preglasani članovi iz HDZ-a BiH Rade Bošnjak i Ivo Andrić Lužanski, ali i zastupnik Glavaševog HDSSB-a Boro Grubišić. Na ovaj su način otvorena vrata glasovanju o ovom zakonskom rješenju, a naši izvori iz Sabora tvrde da bi prvo čitanje moglo uslijediti već idući tjedan.
Čovićevi pokušaji
Unatoč činjenici da je Odbor za Hrvate izvan Hrvatske dao zeleno svijetlo, u Saboru se moglo čuti i da su nova zakonska rješenja protuustavna, jer Ustav RH jamči svakom hrvatskom državljaninu slobodu kretanja i biranja boravišta. Također su protivnici upozorili da se i predloženim zakonom ostavlja mogućnost varanja time što svaki građanin u isto vrijeme u Hrvatskoj može imati u jednom mjestu boravište u drugom prebivalište pa stvarno može odabrati prema vlastitim trenutačnim interesima gdje prijaviti boravište a gdje prebivalište.
No, ni ovi argumenti nisu bili dovoljni, tako da je otklonjena i zadnja prepreka za ulazak izmjena zakona u saborsku proceduru. Time je postalo jasno da ofenziva Dragana Čovića kod premijerke Jadranke Kosor nije urodila očekivanim plodom, jer je vrlo vjerojatno da će se izmjene zakona usvojiti u ovom obliku. Jedino što je uspio bilo je micanje izmjena zakona iz hitne procedure, ali uz mišljenje Rade Bošnjaka kako amandmansko djelovanje neće uroditi plodom, jasno je kako će izmjene ipak oštetiti velik broj Hrvata u BiH.
Ostaju bez naknada
Naime, izmjene koje će Hrvatski sabor uskoro usvojiti donose niz promjena od kojih se najbitnije odnose na činjenicu da svi Hrvati u BiH koji su do sada imali fiktivno prebivalište u Hrvatskoj, neće moći proći nekažnjeno i bit će izbrisani. Staro zakonsko rješenje nije predviđalo mogućnost odjave prebivališta osoba bez njezinog osobnog zahtjeva, što je omogućilo da je velik broj Hrvata u BiH imao hrvatske osobne dokumente i ostvarivao prava na osnovi “prebivališta”, poput različitih naknada, uključujući porodiljine, naknade za nezaposlenost, dječji doplatak, zdravstveno osiguranje i drugo. U budućnosti će hrvatska policija, ukoliko utvrdi da osoba fizički ne stanuje na prijavljenoj adresi, pokrenuti postupak brisanja, čime se gube sva prava, a nakon čega će osoba biti izbrisana i iz biračkog popisa za lokane izbore.
Uskoro i deklaracija
Do kraja mjeseca Hrvatski sabor će glasovati i o deklaraciji o potpori hrvatskom narodu u Bosni i Hercegovini u procesu ustavnih promjena. Kada jednom dođe na dnevni red, očekuje se da će dobiti punu potporu, pa čak i SDP-a, koji je do sada imao prilično suzdržane stavove po pitanju teškog položaja hrvatskog naroda u BiH.
Ostaju radnici i izbjeglice
Iz evidencije se brisati neće građani iz BiH koji su u Hrvatskoj na privremenom radu, što će morati dokazati radnom dozvolom, dozvolom boravka ili potvrdom poslodavca, kao i osobe koje su obuhvaćene programom zbrinjavanja prognanika, programom obnove i programom stambenog zbrinjavanja ili imaju status izbjeglice.
