Zbog katastrofalne suše koja je pogodila BiH, ali i širu regiju jugoistoka Europe, cijene energenata na svjetskom tržištu i niz drugih negativnih čimbenika koji se uočavaju u svjetskim okvirima vode k novom poskupljenju stočne, a onda i hrane za ljude ove jeseni.
Upozorenja domaćih poljoprivrednih proizvođača koja slušamo već tjednima mogu se sažeti u tvrdnju kako suša uzima veliki danak u poljoprivrednoj proizvodnji, uključujući žitarice, ali i voće i povrće.
Nekoliko čimbenika
Predsjednik Udruge poljoprivrednih proizvođača FBiH Nedžad Bićo je ukazao na iznimno teško stanje u poljoprivredi, a koje je posljedica nekoliko čimbenika, počevši od otkupa, preko nedovoljnog kapitalnog ulaganja pa do kretanja na svjetskim tržištima. Tomu sada treba dodati i ove suše koje će, upozorio je, imati katastrofalan utjecaj na poljoprivredu, pri čemu se očekuje kako će prinosi biti manji za čak 50%. A i to što ostane, konstatira Bićo, bit će vjerojatno lošije kvalitete. Sve to će voditi poskupljenju; prvo stočne hrane, onda i svih ostalih proizvoda za široku potrošnju, počevši od pekarskih pa do mesa. Upozorio je kako je niz negativnih čimbenika već doveo do povećanja cijena, posebice stočne hrane, kazavši kako je očito jedan od ograničavajućih čimbenika i nepostojanje kvalitetnog sustava robnih rezervi u državi.
Umjesto da se u vrijeme dobre žetve otkupi što više domaće stočne hrane i na taj način stvore uvjeti za intervenciju u vrijeme velikih suša ili poremećaja na svjetskim tržištima, država se ne brine o tome. Dva mjeseca apeliramo da se nešto učini
- upozorio je Bićo kazavši kako je primjetno da su cijene već sada dosta skočile, a do kraja godine to će biti i izraženije.
Posljedica će biti, ističe on, gubitak radnih mjesta i zatvaranje pojedinih farmi. U kontekstu prehrambenih proizvoda sve vodi tome da će građani ponovno doživjeti udar na novčanike. Bićo navodi da neki mlinari već najavljuju poskupljenje kruha, meso će također poskupjeti, dok su inputi u poljoprivredi već višestruko poskupjeli.
Traži se sustav
Da je država navrijeme reagirala, do ovoga ne bi došlo. Evo primjera, pšenica koja je prikupljena u posljednjoj žetvi prodavana je po 32-33 feninga. Nakon toga ta se ista pšenica uvozila u BiH po cijeni od 40, 50 i 60 feninga!
- upozorio je Bićo.
Poljoprivrednicima bi jednim dijelom pomoglo postojanje raširenijeg sustava navodnjavanja iako Bićo kaže kako ni to ne bi bilo dovoljno. Rješenje je, navodi on, u stvaranju uvezanog sustava te kapitalnim ulaganjima.
I na sjeveru i sjeveroistoku BiH, u plodnoj Semberiji, pogođeni su sušama. Slavko Marinković očekuje prosječan rod
Samo da imamo za svoje potrebe, da nahranimo stoku. Ako ne budemo imali dovoljno stočne hrane, a na tržištu ona stalno poskupljuje, morat ćemo smanjivati stočni fond
- kaže ovaj poljoprivrednik iz Batkovića.
