Kako preživjeti jesen? Cijene u Bosni i Hercegovini divljaju, a ekonomisti upozoravaju kako je to tek početak. Rekordan iznos sindikalne potrošačke košarice nije ponukao vlasti na povlačenje poteza kojima bi građanima barem malo olakšali život. A život je sve teži. Kada izmire sve obaveze, brojni stanovnici ove zemlje primorani su preživjeti sa svega tri marke dnevno.
Desetkovan rod kruške, jabuke i šljive doveo je, po ocjeni proizvođača i kupaca, do rekordnih cijena voća u posljednjih desetak godina. Kažu, loša godina, ali i sustavna nebriga za proizvodnju hrane rezultirali su naglim skokom cijena na tržnicama i u marketima.
Muris Mujanović, poljoprivrednik iz Ilijaša, kaže da većina proizvođača ove godine ne može govoriti o profitu, nego o pukom preživljavanju.
Krajnju cijenu će platiti potrošači koji će jednostavno ostati i bez domaćeg i bez kvalitetnog, a što je najbitnije i bez prihvatljivog cjenovnog proizvoda. Dakle, ova godina nitko više ne zna kako će se završiti
, upozorava Mujanović.
Slično kao i jabuke, poskupilo je i ostalo voće i povrće. Poskupilo je i meso, jaja, brašno, i mnoge druge osnovne životne namirnice u Bosni i Hercegovini. Najbolji pokazatelj za to je statistika. Potrošačka košarica prošlog mjeseca bila je čak 450 maraka skuplja u odnosu na mjesec ranije.
Životni standard u Bosni i Hercegovini ne prati rast cijena. Prosječne plaće ne mogu pokriti ni polovinu potrošačke korpe. Građani se u svemu tome teško snalaze. Racionaliziraju troškove, smanjuju porcije i opet nemaju dovoljno.
Da li možemo zaista preživjeti, danas jedna četveročlana obitelju kojoj samo jedna osoba radi, da li može preživjeti sa toliko malo novca? Kada je jedna vekna hljeba iznad marku a evo, od te tri marke što je ono što možemo kupiti
, kaže Murisa Marić iz Udruge građana "DON" Prijedor.
Globalni oporavak ekonomije dovodi do rasta potražnje, a paradoksalno i do rasta cijena, pojašnjavaju ekonomisti. Rast cijena nafte, ali i transportnih troškova također uzrokuju značajna poskupljenja. Zadatak vlasti u ovoj situaciji je, kažu, da zaštiti najranjivije kategorije - umirovljenika, radnike na minimalcu, nezaposlene i socijalno ugrožene, što uporno propušta da uradi.
Bilo bi dobro da se vlasti prije svega na entitetskom nivou fokusiraju na ove kategorije i preko sistema robnih rezervi naročito u Federaciji BiH gdje postoje i na županijskom nivou, fokusiraju kako bi osigurali niske cijene za osnovne životne namirnice
, smatra ekonomista Admir Čavalić.
Poskupljenja će biti još. Ide zima, troškovi života samo će rasti, jer se mora osigurati i ogrjev. Mjere koje su entiteti uveli kao zaštitu od negativnih ekonomskih posljedica u doba pandemije ipak su imale nekog efekta. Vlade zato trebaju razmisliti kako zaštiti građane od nadolazećeg vala poskupljenja, zaključuju ekonomisti.
