Ova stranica je arhivirana.

Na stranici se nalazi skoro 40.000 pohranjenih članaka od 2003. zaključno s 31.12.2024. godine i novi se, ovdje, neće dodavati. Komentari su onemogućeni. Na ovaj način želimo omogućiti pretragu starih članaka a, ujedno, smanjiti opterećenje aktivne stranice.

Aktivnu stranicu sa sadržajima od 1.1.2025. možete pronaći na ljubuski.net.

U Zagrebu predstavljena vina vinarije Keža

ljubuski.info

Vrhunska vina hercegovačke vinarije Keža prezentirana su u dvorani Napretkovoga kulturnog centra u Zagrebu, u sklopu događanja "Vrijeme je za…".

Glavni i odgovorni za sada već tradicionalna okupljanja vinskih znalaca, vinoljubaca i pripadnika medija je Vjekoslav Madunić i sam zaljubljenik i vrsni poznavatelj kvalitetne kapljice. I ovoga puta dvorana je bila puna ali uz poštivanje epidemioloških mjera kojima je dopušten određen broj sudionika.

Uz Madunića, vina je predstavio sommelier Tomislav Jakopović koji nas je s užitkom kao i do sada uveo u svijet vina predstavljene nam vinarije. U raspravu se uključio i distributer vina Pavo Šimović i Mile Nikolić koji je zaslužan za prodaju vina.

Nasadi vinograda Vinarije Keža nalaze se u Studencima, a prilikom sadnje loze naglasak se stavio na autohtone sorte, žilavku i blatinu.

Marko Keža, zajedno sa suprugom Ivankom bavi se vinogradom te je izbrazdao i poorao 28 hektara krša nedaleko od Kravice, 28 metara visokog slapa rijeke Trebižat.

Cijeli život vrijedno je radio u Njemačkoj, hrabro koračajući naprijed. Sa suprugom je odgojio dvojicu sinova, Mirka, inženjera strojarstva i Daniela, inženjera elektrotehnike. Odlaskom u mirovinu vratio se u svoju rodnu grudu na koju ga je srce oduvijek vuklo i koja mu je cijeli radni vijek u Njemačkoj nedostajala.

Danas mu je jedna od želja da se barem jedan od dvojice sinova vrati u rodni kraj u Studence i nastaviti baviti vinogradom i proizvodnjom vina, ili barem netko od unučadi kad stasaju. Ova vina koja u središnjem dijelu etikete imaju veliko slovo Ž polako ali sigurno osvajaju tržišta izvan Bosne i Hercegovine, pogotovo njemačko i kinesko tržište.

Vinograde na današnjoj ukupnoj površini od 28 ha Marko Keža je počeo saditi 2005. godine. Dvije godine kasnije došli su prvi plodovi i vinska priča je krenula.

Danas imaju stari podrum na Mostarskim vratima, a od početka iduće godine kreće gradnja nove moderne vinarije usred vinograda dimenzija.

Vinarija, idealno uklopljena u okoliš, bit će većim dijelom ispod zemlje i samo nekoliko metara iznad njene površine. Bi će to vinarija s kušaonicom, barrique dvoranom, arhivom - dakle, sa svim potrebnim prostorijama i strojevima za preradu grožđa koje mora imati današnji moderno koncipirani podrum. Ukupna površina bit će 4500 metara kvadratnih.

Godišnja, prosječna, proizvodnja je oko 120000 litara, a posebno ih karakterizira veliki izvoz (oko 50%) koji je u godini pred Covid 2019. uspio plasirati u Njemačku 26 paleta, Kinu 24 palete, Hrvatsku i Kanadu.

Izvoz im je i dalje prioritetan posebno za Njemačku gdje su i poslovno povezani sa dvjema vlastitim tvrtkama. Na 28 hektara zasađeno je oko 18 ha žilavke, 2,4 ha blatine, 2,5 ha plavca malog , oko 2 ha CS-a i syraha te 1,5 ha merlota. Vinogradi su na nadmorskoj visini od oko 100 metara, blago položeni prema jugozapadu oko 6 kilometara zračne linije od mora. Enolozi su Ivan Nižić i Mateja Pavlović.

Promociju su započeli smo sa žilavkom Ž premium 2020 za koju je sommellier Tomo Jakopović konstatirao da je prodorna, izražajna, žive žuto-zelenkaste boje koje mirisom asocira na žuto voće i livadno cvijeće s malo začinskih nota. U batonageu na kvascima provelo je oko 12 mjeseci.

Žilavka selekcija Ž 2019 mnogima je bilo najbolje vino do merlota sedmoga po redu predstavljanja. Sommellier je istaknuo aromatiku (dunja, dinja i drvo koje nije prevladalo). Kremozno vino sa maslačnim notama, zaokruženo, slasno, bez rubova, nježno, a alkoholi (13%) ne smetaju. Distributer Šimović naglasio je o sorti da je u Hercegovini danas 70% sortimenta žilavka

Rose Ž premium 2020 je ocijenjeno kao zanatski besprijekorno vino (od syraha), dopadljivo i pitko. Preladava aromatika šumskog voća (šumske jagode), maline…

Blatina Ž premium 2018 po Jakopoviću je na tragu najboljih blatina. Mirisi čisti ima aromatsku kompleksnost (papar), crveno voće: "Rekao bih hercegovački pinot crni naravno u navodnicima. Ima dovoljno snage (13%) a nije naporno. Pamtljiva dužina okusa. Sadrži puno sitnih, finih, a uglađenih tanina. Prijedlog za božićni ručak - janjetina od manje krtih dijelova i ovo vino…"

Syrah Ž premium 2015. godina u aromatskom smislu fantastična pokrivenost crvenog i crnog voća, zreli tanini. Nema potencijala za razvoj ali će se ova visoka razina zadržati i u budućnosti. "Ovo vino je dobro ukomponirano u mirisu i okusu, ima eleganciju", rekao je Jakopović.

Cabernet sauvignon Ž premium 2018. 14,5 % alkohola, šumsko voće (ribizl, papar) izražena voćnost. Vino je moglo još odležati, odluka je vinara kada je spremno, svakako će u budućnosti još rasti. Moglo je biti i kompleksnije s više razina.

Merlot Ž premium 2019. 14,5 % alkohola. Jakopović je istaknuo:
U ustima sljedivo, ima dužinu, pikantnost, vibrantno. Izuzetno mineralno vino. Najbolje crno koje smo do sada kušali. Tanini brojni ali jako zreli. Ne bih ga rastavljao jer odlično funkcionira u cjelini. Ima dubinu, boja odgovara zrelosti tanina. Sortno vrlo prepoznatljivo.

Plavac mali Ž premium 2017. Jakopović je kazao:
Spreman, zreo, neće više rasti ali će dugo zadržati sadašnju razinu. U ovom plavcu je jako izražen hercegovački teroar. Imamo otpor između jezika i nepca ali to ovdje ne smeta. Dobro dozirani barik. Nalazim jako puno začinskih nota kao kod trnjaka, primjerice. Miris smilja, makije, hercegovačkog krša.

Ivan Dropuljić je dodao:
Plavci se znaju puno razlikovati s obzirom na terroir. Volio bih vidjeti gdje je ovaj rastao.

Zaključeno je da su Kežina vina vrlo dobra bez većih zamjerki i svakako odličan omjer cijene i kvalitete.

Prisutni su se složili u tome da kad bi isticali tri od osam probanih, izbor bi bio na Žilavki selekcija 2019, Merlotu premiumu 2019 i Plavcu malom 2017.

Politika

Ljudi

Kolumne

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari