Prema podacima Agencije za identifikacijske isprave, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA) u posljednjih 6,5 godina zbog zastare iz registra novčanih kazni izbrisano je više od 38.000 novčanih kazni izrečenih prekršajnim nalogom, koje su izdale institucije BiH u iznosu većem od 42 milijuna KM.
Međutim, iako se po evidencijama IDDEEA-e sve zabilježene novčane kazne vode kao zastarjele nakon isteka roka od pet godina, činjenica je da se najveći dio tih kazni odnosi na novčane kazne UNO-a BiH, koji za svoje novčane kazne izrečene prekršajnim nalogom ima apsolutni rok zastare deset godina.
Nalazi revizije pokazuju da nisu osigurane temeljne pretpostavke za inspekcijski nadzor u institucijama BiH. Postojeći način planiranja i provođenja inspekcijskih nadzora ne osigurava učinkovitu kontrolu primjene propisa. Inspekcije ne osiguravaju učinkovito izvršenje izrečenih mjera.
Sve ove informacije, kako piše revizija, dovode u pitanje svrhu inspekcijskog nadzora, u značajnoj mjeri rezultiraju gubitkom prihoda. Institucija ombudsmana za zaštitu ljudskih prava nedavno se oglasila oko rada inspekcijskih službi na svim razinama u BiH. Umjesto da izreknu sankcije i zaustave nezakonite radnje, inspekcije u BiH, prema izvješću ombudsmana, iziđu na teren, utvrde povredu prava, donesu rješenje kojim se utvrdi propust, nalože mjeru i tu prestaje njihov rad.
Samo donošenje rješenja koje se neće pratiti, ni poduzeti sve mjere ne predstavlja primjerenu zaštitu prava građana, čime se dovodi u pitanje svrha inspekcijskog nadzora
, stoji u zaključku ombudsmana.
Navode i brojne primjere od nezakonite gradnje stambenih i poslovnih objekata, pristupnih cesta... koji izravno nanose štete okolini, ali i narušavaju prava lokalnih stanovnika.
Spominju se slučajevi nelegalne gradnje stari po pet i više godina, a da se po inspekcijskom nalogu ništa nije napravilo.
Iako su građani prema Zakonu o slobodnom pristupu informacijama tražili kopije o obavljenom inspekcijskom nadzoru, u rijetkim slučajevima im je ustupljeno.
Ovo izvješće je u koliziji s funkcioniranjem sustava od lokalne uprave do gradova. Svaki drugi ulagač u Federacije BiH od gradskih ili općinskih vlasti građevinsku dozvolu za gradnju objekt čeka u prosjeku 320 dana. Izdavanje dozvola je kompliciran i težak posao, a u nekim slučajevima ulagač je dužan pribaviti čak 30-ak različitih dokumenata kako bi krenuo s ulaganjem.
