Hercegovački slučaj odbijanja franjevaca da prihvate odluku da u određene župe dođe biskupijski svećenik, još uvijek vrijedi u župama Grude, Čapljina, Mostarski Gradac, te djelomično u Blagaju, Tepčićima i na području Mostara.
Naime, nedjeljni referendum u Crnču još je jedan u nizu događaja koji obilježavaju tzv. Hercegovačku aferu ili Hercegovački slučaj. Riječ je provedbi vatikanske odluke iz 1899. kojom je odlučeno koje župe u Hercegovini će imati za župnika biskupijskog svećenika, odnosno u kojima će župnik biti pripadnik Franjevačkoga reda.
Odluka se pokušala provesti 1968., ali je to uspjelo tek u manjem broju župa.
Zbog odbijanja franjevaca da prihvate odluku da u određene župe dođe biskupijski svećenik, ponovno je reagirao Vatikan, dekretom iz 1975., a jedno je vrijeme zbog neprihvaćanja provedbe bila smijenjena uprava franjevačke Provincije u Hercegovini.
Nakon što je Provincija devedesetih godina i formalno prihvatila odluku o župama, manji broj franjevaca odbili su postupiti po odluci, te su se nastanili u župama u koje su trebali doći biskupijski svećenici.
Zbog toga je između 1999. i 2003. iz Franjevačkog reda doslovno izbačeno deset članova, koji su nastavili djelovati u župama Čapljina, Grude, Crnač, Mostarski Gradac, Ploče-Tepčići, Blagaj, kao i na području grada Mostara.
