"Ukrajina ruši rekorde, povećava se i izvoz pšenice iz te zemlje"; "Žetva u Rusiji počela ranije nego obično"; "Rusija i Ukrajina najveći izvoznici pšenice na svijetu (29 posto)" - sve su to vijesti koje ovih godina dominiraju javnim prostorom. Početak rata u Ukrajini, nažalost, promijenit će mnoge stvari i reflektirat će se na stanje u cijelom svijetu. Brazil je, primjerice, jedan od najvećih uvoznika umjetnog gnojiva iz Rusije i Bjelorusije, a lani je oborio rekord uvozom većim od 40 milijuna tona.
Kasno za postupke
U muci je i cijeli svijet, pa tako i BiH. Samo u ratnom danu pšenica je poskupjela za 5 posto. Hoće li je biti dovoljno za zemlje koje ovise o uvozu? Prema mišljenju predsjednika Udruge poljoprivrednih proizvođača, crno nam se piše. Već u svibnju mogli bismo osjećati ozbiljne posljedice ovoga rata.
Imat ćete novac u džepu, a neće biti kruha za kupiti
- priča nam pomalo dramatično. Razočaran i robnim rezervama te vlastima i cjelokupnim stanjem, poručuje: - Gadno nam se piše
- te se nadovezuje:
Mi pet - deset godina ganjamo plavi dizel i ne možemo završiti tu priču jer vlasti misle da ćemo imati novca i da ćemo moći sve kupiti. Pa ne možemo kupiti ono čega nema
- rezolutan je Usorac.
Kaže i da je sada kasno za neke postupke.
Ne mogu se robne rezerve puniti sada, u jeku krize. Uzmite primjer Kineza, prošle godine su iz Europe kupili svu pšenicu, žito, jaja i mlijeko u prahu, oni se znaju pripremiti za ovakve stvari, a još će veći problem biti kada Kina uđe u rat s Tajvanom. Smijali su mi se kad sam govorio da će vladati glad, a uvijek sam upozoravao da se moramo okrenuti sebi jer nam nitko neće pomoći niti voditi računa o nama
- ističe.
U kontekstu poljoprivrede gleda i na aktualne događaje.
Kako ćemo govoriti o dobroj situaciji kada Ukrajinci, koji bi sada trebali prihranjivati pšenicu, moraju u rat. A kako ćemo mi prihranjivati pšenicu uz ovakve cijene gnojiva. Pa mi više nemamo zasijanih njiva, a vlasti pričaju o nekoj statistici. Iziđite na teren i pogledajte što je statistika, farme se gase, njive su prazne...
- kaže Usorac.
Međutim, rješenja treba tražiti. Najbolje bi bilo da sve proizvodimo u BiH. Međutim, opet je odgovornost na državi. Desetljećima su u BiH kolale sumnjive donacije, poticaje su dobivali "balkon-proizvođači", pogodovalo se velikim igračima koji su uvozili hranu iz inozemstva. Pa sada, kada treba ozbiljno reagirati, kada treba pomoći onima koji rade i žele proizvoditi, kada Bosnu i Hercegovinu treba ohrabriti u ekonomskom smislu da, unatoč svemu, ima budućnost upravo zbog prirodnih bogatstava i zemlje u kojoj se sva hrana može proizvoditi, rijetki reagiraju.
Je li sada 5 do 12?
Premijer Vlade Federacije BiH Fadil Novalić najavio je za 28. veljače tematsku sjednicu na kojoj će se raspravljati o posljedicama na bh. ekonomiju uslijed događaja u Ukrajini.
Tematska sjednica bavit će se mogućnošću preveniranja problema koji mogu nastati u Federaciji. U tom smislu pozvana su ministarstva koja imaju dodir s branšama u kojima cijene dramatično rastu, kao i direktori najvećih tvrtki koje imaju utjecaj na krizu.
Brojni su stava kako se mora donijeti rješenje, bilo da je riječ o smanjenju PDV-a na osnovne proizvode ili o ukidanju trošarina na gorivo na određeno razdoblje. BiH, uglavnom, kaska s mjerama, međutim, sada mora pokazati odvažnost jer smo u najvećoj globalnoj krizi koju današnji naraštaj pamti. Bez obzira na odluke u ponedjeljak, iskoristite proljetne dane i posijte nešto te posadite za osobne potrebe.
