Potres jačine 5,6 stupnjeva po Richteru zabilježen je sinoć s epicentrom u Stolcu, potvrđeno je službeno iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda. Hrvatski seizmološki zavod ustvrdio je kako je potres bio jačine 6,1 po Richretorvoj skali.
Nakon sinoćnjeg izuzetno snažnog potresa koji je uzdrmao Hercegovinu i veći dio Bosne te Dalmacije, tlo je tijekom noći nastavilo podrhtavati.
Potres se snažno osjetio i u Ljubuškom, posebno na višim katovima stambenih zgrada, koje su se dobro zaljuljale.
Nakon svakog jačeg potresa obično uslijedi više manjih podrhtavanja koja većinom ne uzrokuju materijalnu štetu, ali su prirodna pojava nakon prvog i najjačeg potresa.
Tako je tijekom cijele noći na širem području Hercegovine registrirano više podrhtavanja, sa epicentrom u Stocu i okolici.
Prvi potres jačine 5,6 stupnjeva po Richterovoj skali registriran je sinoć u 23:10 sati. Potom je tlo nastavilo podrhtavati, a prema podacima Federalnog hidrometeorloškog zavoda novi potres je registriran u 1:34 jačine 2,7 po Richteru.
Tijekom noći zabilježena su podrhtavanja u:
- 1:55 sati - magnitude 2,9 Richterove skale
- 2:02 sati - magnitude 2,6 Richterove skale
- 2:59 sati - magnitude 4,3 Richterove skale
- 4:20 sati - 4,4 Richterove skale
Epicentar svih potresa bio je u blizini Stoca.
Najjači potres ikada zabilježen u BiH dogodio se u Banjoj Luci, 1969. godine, a izmjerena jačina ovog potresa bila je 6,6 Richtera. Počeo je neuobičajeno jakim prethodnim udarom, u noći 26. listopada u 2:55 sati; podrtavanje se nastavilo do 8:53 sati kada se dogodio i onaj najjači jačine 6.6 prema Richteru.
Inače, Hercegovina je jedno od najtrusnijih područja u Bosni i Hercegovini.
Kolika je uopće najveća moguća magnituda na tom području?
Dr. sc. Marinko Oluić, autor knjige "Potresi – uzroci nastanka i posljedice s posebnim osvrtom na Hrvatsku i susjedna područja", u svojoj knjizi objašnjava zašto dolazi do potresa i kakvi se mogu očekivati na našem području.
Ako se služimo klasifikacijom potresa po MCS-ljestvici, onda se u našim područjima mogu dogoditi razorni potresi pa i jači. Međutim, ne treba očekivati da se u našim područjima dogode potresi jačine poput onih na rubovima velikih tektonskih ploča, gdje magnituda može iznositi devet i više Richtera. Naša područja geološki-tektonski nisu predisponirana za potrese takve jačine
, rekao je Olujić prije nekoliko godina.
Dodao je da se u našoj povijesti bilježe potresi koji bi se mogli označiti katastrofalnima. To bi bio dubrovački potres iz 1667. godine, za koji se pretpostavlja da je bio magnitude 7,6 stupnjeva po Richteru, pa onda zagrebački iz 1880. godine na 6,3 stupnja iste ljestvice, pa onda malo dalje – banjalučki iz 1969. na 6,6 stupnjeva, skopski 6,9.
Postoje naznake kako bi se takvi potresi mogli dogoditi na našem području koje obilježava više epicentralnih područja u kojima takva mogućnost postoji, navodi stručnjak.
Dvije takve zone treba posebno istaknuti – istočnu obalu Jadranskog mora između jadranske mikroploče i Dinarida, koja se nalazi u aktivnom stanju, odnosno tone i podvlači se pod Dinaride, gdje se nalazi dubrovačko epicentralno područje s najvećom seizmičkom aktivnošću u Hrvatskoj pa se tamo mogu očekivati potresi jačine do 7,5 po Richteru, koji se klasificiraju kao veliki pustošni potresi. Taj poznati dubrovački potres iz 1667. godine odnio je tri tisuće ljudskih života, polovicu ondašnjeg stanovništva grada.
Za usporedbu, najjači ikada zabilježeni potres od 1900. do danas dogodio se u Čileu 1960. i imao je 9,5 po Richteru. Druga takva zona može se pratiti isprekidano od Banje Luke preko Zagreba, Ljubljane pa sve do Tolmezza u talijanskoj Furlaniji. Ta je zona presječena na više mjesta pa se potresi javljaju upravo na sjecištima spomenute zone i rasjeda.
S tim su povezani veliki potresi u Banjoj Luci i Zagrebu. Tako je moguće da Zagreb pogodi potres od najviše 6,5 po Richteru. Riječ je o potresima koji bi izazvali znatniju materijalnu štetu, ali i moguće ljudske žrtve. U Hrvatskoj se doista godišnje u prosjeku dogodi nekoliko stotina potresa, a statistika govori kako svakih 10 do 15 godina Balkan pogodi barem jedan jaki potres, dok se svakih 60 do 70 godina dogodi katastrofalan potres, prenosi 24sata.hr.
Podsjetimo, potres magnitude 6.1 pogodio je Stolac. Niz naknadnih potresa, od kojih je najjači bio magnitude 4.4 uznemirio je građane tijekom noći. Od posljedica potresa poginula je jedna djevojka, a nekoliko ljudi je ozlijeđeno. Još se zbraja materijalna šteta diljem Bosne i Hercegovine.
Teško je dati potpunu izjavu koja će umiriti ljude jer se radi o jednom od osnovnih strahova na koji ne možemo utjecati. Za sada ćemo se svakako "tresti" još jedan period koji može potrajati i duže vrijeme. Veće su šanse da se ljudi ozljede zbog panike, nego da ih ozljedi urušavanje zgrade, iako obje opasnosti postoje
- objašnjavaju stručnjaci sa zagrebačkog PMF-a.
