Prema podacima Eurostata, statističke agencije Evropske unije, Bosna i Hercegovina je na samom začelju na zapadnom Balkanu što se tiče postotka stanovništva od 30 do 34 godine koje ima visoko obrazovanje.
Naime, u podacima Eurostata o osnovnim brojkama o zapadnom Balkanu i Turskoj, navodi se da po stupnju visokog obrazovanja BiH prema postotku stanovništva od 30 do 34 godine ima 23,2 posto visokoobrazovanih mladih muškaraca, a 34 posto žena, dok je u Europskoj uniji taj udio 36 posto za muškarce, a 46,1 posto za žene.
Ispod prosjeka
Na primjer, Turska, koja prema ovim podacima ima 83,6 milijuna stanovnika, prema postotku stanovništva ima 33,9 posto visokoobrazovanih mladih muškaraca od 30 do 34 godine, a 32,2 posto žena.
Srbija ima 27,1 posto visoko obrazovanih muškaraca, a 39,1 posto žena. Albanija 26,7 posto muškaraca po stupnju visokog obrazovanja, a 40 posto žena
, stoji u podacima Eurostata.
Dalje se ističe da Sjeverna Makedonija ima 34,3 posto visokoobrazovanih muškaraca prema procentu stanovništva, a 45,3 posto žena.
Crna Gora ima 35,1 posto muškaraca po stupnju visokog obrazovanja, a 41,7 posto žena
, ističe se u podacima.
U podacima Eurostata piše da Kosovo ima 28,1 posto muškaraca koji su visoko obrazovani, a 30,3 posto žena.
More fakulteta
Ivan Šijaković, umirovljeni profesor Fakulteta političkih nauka u Banja Luci, istaknuo je kako je ovo poražavajući podatak, posebno uzimajući u obzir to kakvo je stanje što se tiče broja visokoobrazovanih bilo u bivšoj Jugoslaviji.
Danas imamo toliki broj fakulteta, kako javnih, tako i privatnih i opet ne možemo da postignemo broj koji imaju susjedne zemlje koje su nekada jako zaostajale za nama. Ovo je neugodan signal za cijelo društvo i ovome mora da se posveti velika pažnja te da se razvije strategija obrazovanja mladih ljudi
, naglasio je Šijaković.
Prema njegovim riječima, drugi problem je taj što obrazovani ljudi odlaze iz Bosne i Hercegovine.
Mislim da je jedini način da se napravi reforma obrazovanja. Potrebno je da se uvedu i nove struke i oblasti obrazovanja, informatika, digitalna tehnologija te suvremeni dio znanosti i ostalo što se traži. Također, potrebno je i da se ide ka tome da država stipendira obrazovanje kako bi bilo što jeftinije, odnosno da bude potpuno besplatno. Ovo bi značajno pomoglo. Trebalo bi i povećati zanimanje za obrazovanje te da prilikom zapošljavanja obrazovani imaju značajnu prednost. Danas je znanost vrlo napredovala, tako da se veoma brzo iz znanosti prevodi u tehniku i tehnologiju
, zaključio je Šijaković.
