Zavodi za zbrinjavanje socijalno osjetljivih kategorija Pazarić, Drin, Bakovići, Ljubuški i Sarajevo ubuduće će funkcionirati u skladu sa Zakonom o ustanovama socijalne zaštite koji je stupio na snagu u Federaciji BiH.
Primjenom Zakona prije svega bi se trebali otkloniti problemi u funkcioniranju federalnih ustanova socijalne zaštite, a koji se odnose na finansiranje ustanova, te zdravstvenu zaštitu i smještaj korisnika.
Zakonom o ustanovama socijalne zaštite sada se stvaraju pretpostavke za model finansiranja na osnovu kojeg će Federalno ministarstva rada i socijalne politike moći obezbijediti sredstva za one ustanove koje iz vlastitih prihoda ostvarenih na osnovu pruženih usluga nisu u mogućnosti podmiriti troškove redovnog funkcionisanja. Predviđeno je da se naknade članovima upravnog odbora i zajedničkog nadzornog odbora finansiraju iz budžeta Federacije BiH, čime će se rasteretiti budžeti ustanova
- izjavio je federalni ministar rada i socijalne politike Vesko Drljača.
U pogledu smještaja korisnika navodi se da se novim Zakonom propisuje proširenje djelatnosti Zavoda Pazarić i na kategoriju korisnika sa intelektualnim poteškoćama koji istovremeno ispoljavaju i poremećaje u ponašanju, a za koje do sada nije postojao odgovarajući model institucionalne zaštite.
Također, za djecu smještenu u Zavodu Pazarić koja se ne mogu uključiti u redovne ili prilagođene obrazovne programe pri odgojno-obrazovnim ustanovama predviđeno je da se uključuju u odobrene prilagođene obrazovne programe osposobljavanja koje će organizovati i provoditi sama ustanova.
Prema odredbama novog Zakona, Zavod za vaspitanje muške djece i omladine Sarajevo će biti u mogućnosti smještati djecu i omladinu ženskog spola, što do sada nije bio slučaj
- naglasio je Drljača.
Također, ističe da se problem ostvarivanja adekvatne i pravovremene zdravstvene zaštite korisnika namjerava ovim zakonom riješiti na način da je propisana obveza Federalnom ministarstvu zdravstva donijeti poseban zakon kojima bi se uredila oblast zdravstvene zaštite i njege korisnika smještenih u federalne ustanove socijalne zaštite na jednak način bez obzira na njihovo mjesto prebivališta.
Naime, prema postojećem zakonodavnom rješenju zdravstveno osiguranje veže se za mjesto prebivališta osiguranika. Kada je u pitanju ostvarivanje prava na smještaj u ustanove socijalne zaštite u Federaciji BiH, veliki problem po pitanju ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu korisnika smještaja u ustanovama socijalne zaštite predstavlja činjenica što se korisnici smještaju u ustanove koje sjedište imaju izvan mjesta prebivališta osiguranog korisnika. S tim u vezi potrebno je zdravstvenu zaštitu za korisnike ustanova socijalne zaštite regulisati prema mjestu boravka korisnika
- rekao je Drljača.
Navedenim zakonom nadležna ministarstva (Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, Federalno ministarstvo zdravstva, Federalno ministarstvo pravde) u obvezi su izraditi niz podzakonskih akata, standarda, metodologija kako bi se sustavno za sve ustanove odredila pojedina pitanja koja do sada nisu bila regulirana, a posebno vezano za izradu metodologije utvrđivanja cijene usluga.
Zakon o ustanovama socijalne zaštite predstavlja pomak naprijed u ključnim segmentima socijalne politke odnosno kvalitetan pravni okvir za transformiranje postojećeg oblika zbrinjavanja socijalno osjetljivih kategorija u ustanovama socijalne zaštite kojima je osnivač Federacija, posebno u segmentu usklađivanja njihove djelatnosti i načina rada s međunarodnim standardima u oblasti poštivanja ljudskih prava
- ustvrdio je Drljača.
Načelno, od primjene Zakona o ustanovama socijalne zaštite FBiH očekuje se veća profesionalizacija i uvođenje standarda u funkcioniranje zavoda Pazarić, Drin, Bakovići, Ljubuški i Sarajevo.
