Magistralne ceste kroz FBiH među najlošijima su u Europi, a ako se u idućih nekoliko godina u njihovu rekonstrukciju ne ulože značajna sredstva, najveći dio njih bit će neupotrebljiv.
Magistralne ceste, uz autoceste i brze ceste, javne su ceste koje povezuju prostor države BiH i integriraju ga u europsku mrežu cesta. Na teritoriju FBiH kategorizirano je 27 magistralnih cesta ukupne dužine 2,339.759 km, na kojima je 521 most ukupne dužine 22.787 metara i 59 tunela ukupne dužine 12.807 metara.
Analiza podataka
Više od 96 posto ovih cesta je s asfaltnim kolnikom, navodi se u dokumentu "Plan poslovanja za razdoblje 2022. - 2024. godine" JP Ceste FBiH. U njemu se navodi kako analiza podataka prikupljenih prije dvije godine pokazuje da je trenutačno tek oko 59 posto kolnika magistralne mreže u dobrom i zadovoljavajućem stanju.
Nakon 10 godina eksploatacije (2032.), uključujući ponderiranu vrijednost PGDS-a, procjenjuje se da bi samo 13 posto mreže moglo biti u dobrom i zadovoljavajućem stanju. Prema navedenom, jasno se upućuje i nameće potreba za investicijskim ulaganjima u sanaciju i rekonstrukciju asfaltnih kolnika
- stoji u spomenutom dokumentu.
Naime, najveći dio mreže magistralnih cesta na području ovog bh. entiteta izgrađen je do 1975. godine za potrebe tadašnjeg prometa i sa skromnim elementima (nedovoljna širina kolnika i planuma ceste, veliki usponi, oštri zavoji, nedovoljna debljina prometne konstrukcije, strme i nezaštićene kosine i dr.).
Prema podacima o prosječnom godišnjem dnevnom prometu, pojedine dionice magistralnih cesta su preopterećene.
Uz to, prisutan je stalni porast ukupnog broja registriranih vozila u BiH, a s obzirom na to da nemamo izgrađenu mrežu autocesta i brzih cesta, većina prometa usmjerena je na magistralne ceste, što se odražava na smanjenu sigurnost prometa
- stoji u dokumentu JP Ceste FBiH.
Cestovna mreža u BiH spada među slabije razvijene u Europi, što je jasno vidljivo iz podataka o gustoći cestovne mreže od 45 km na 100 km², odnosno 5,7 km na 1000 stanovnika koja je za 2,5 - 4 puta manja nego u zemljama zapadne Europe.
Nedovoljna širina prometnih trakova, veliki nagibi, oštri polumjeri zavoja, neplanska izgradnja objekata te brojni drugi čimbenici doprinose tomu da su operativne brzine na cestama u BiH oko 50 km/h kao i niskoj razini prometne usluge, što za posljedicu ima veliki broj prometnih nesreća
- objašnjavaju iz JP Ceste FBiH.
Zbog svega navedenog planiraju u idućem razdoblju uložiti značajna sredstva u rekonstrukciju i izgradnju magistralnih cesta. U ovoj godini plan je uložiti 8,424.000 KM, dogodine 7,348.000 KM, a 2024. godine 6,400.000 KM u poboljšanje stanja magistralnih cesta u FBiH, a samim time i putnika koji njima prometuju.
Razvoj mreže
Strateški ciljevi JP Ceste FBiH su povećanje sigurnosti prometa i podizanje razine usluge na magistralnim cestama u FBiH. Razvoj magistralne cestovne mreže treba stalno težiti ispunjenju ovim strateškim ciljevima, kao i osiguranju minimalnog negativnog utjecaja na okoliš, zdravlje i kvalitetu života stanovništva koje živi u blizini ceste. Osim navedenog, razvoj magistralne mreže treba imati za cilj i kvalitetno povezivanje regija te razvoj lokalnih zajednica. U planskom razdoblju 2022. - 2024., uz nastavak aktivnosti na provedbi projekata iz programa modernizacije cesta, nužno je nastaviti i aktivnosti na projektima započetim sredstvima Vlade FBiH i JP Ceste FBiH za koje je pripremana investicijsko-tehnička dokumentacija, rješavani imovinsko-pravni odnosi te je na nekima i počela realizacija. Također, za novoproglašene magistralne ceste trebalo bi osigurati sredstva za rekonstrukcije prioritetnih dionica jer nemaju elemente magistralnih cesta
- zaključeno je u dokumentu.
