Izborni rezultati se još uvijek prebrojavaju, a već sada glavna tema postalo je pitanje na koji način će se točno popuniti federalni dom naroda.
Brojne su nedoumice u vezi izmjena Izbornog zakona BiH koje je u izbornoj noći nametnuo Visoki predstavnik Christian Schmidt. U ovom momentu nitko nije potpuno siguran na koji način će se implementirati Schmidtova odluka o povećanju broja izaslanika u Dom naroda FBiH.
Kako popuniti federalni Dom naroda?
Podsjetimo, Schmidt je donio odluku da se broj izaslanika sa 17 Hrvata, Bošnjaka i Srba poveća na 23, a da se broj Ostalih poveća sa 7 na 11. Na ovaj način je sigurno da će iz svake županije u Doma naroda ući po jedan Bošnjak, Hrvat, Srbin i Ostali, ali pod uvjetom da je izabran u skupštinu županije.
Vjerojatno je da taj uvjet neće biti ispunjen u svakoj županiji, a izvjesno je da uopće neće biti izabrano npr. 23 Srba u županijske skupštine.
Iz Središnjeg izbornog povjerenstva tvrde da čekaju Schmidtova dodatna pojašnjenja.
Nije utvrđen broj, struktura i način na koji se biraju delegati u ovim izmjenama Izbornog zakona. Po meni su mogle biti. I sigurno bi moglo biti lakše Centralnoj izbornoj komisiji da imamo gotova rješenja. Kada su vršeni zahvati, mislim da se moglo uraditi i to
, izjavio je član SIP-a BiH Ahmet Šantić.
Na ovaj način je prepušteno SIP-u BiH da samo donese provedbeni akt, iako je Ustav Federacije BiH ostao nepromijenjen u članu 8., stavu 2., a to je da se broj, struktura i način utvrđuje zakonom.
Jedna od nedoumica bit će i da li rasporediti izaslanike u Dom naroda Parlamenta FBiH proporcionalno nacionalnoj strukturi te županije ili nacionalnoj strukturi stanovništva Federacije BiH u odnosu na tu županiju. Osim toga, pitanje je kako popuniti i nedostajuće izaslanike za koje je očito da ih neće biti?
Očito je kako će dominantno izaslanike iz reda Hrvata popuniti većinski hrvatska područja, slično je i s Bošnjacima. No nije jasno utvrđeno kako delegirati Srbe i Ostale, a taj problem postojao je nekada ranije i s popunom 17 izaslanika u prethodnim sazivima, odnosno 7 iz reda Ostalih.
Eventualno rješenje bi moglo biti da se nedostajući izaslanici imenuju s izbornih lista čak iako nisu dobili mandate u skupštinama županija. Središnje izborno povjerenstvo očigledno izbjegava za sada zauzeti stav o ovome i donijeti odluku te očekuje dodatne smjernice i(li) pojašnjenja iz Ureda visokog predstavnika.
(Ne)legitimni predstavnici
Kada se priča o već famoznom "legitimnom" predstavljanju u Domu naroda potpuno je jasno da će primjerice HDZ BiH delegirati "nelegitimne" predstavnike iz srpskog naroda, jer kako drugačije nazvati primjerice Srbina koji će u Dom naroda ući iz zapadne Hercegovine.
Pogotovo ako znamo da tamo po popisu živi nešto više od 100 Srba, tek nešto više nego Hrvata u Goraždu. Također, izvjesno je da će HDZ BiH delegirati Srbe i iz Hercegovačko-neretvanske i Posavske županije. No, odredba o tome da iz svake županije mora biti izabran po jedan izaslanik svakog naroda i Ostalih će ostati na snazi.
Na taj način bi bilo raspoređeno po 11 izaslanika (Srba, Hrvata, Bošnjaka i Ostalih). Do broja 17 za Srbe, Hrvate, Bošnjake ostaje vjerovatno raspored kao što je u odluci iz 2018. godine.
Novom odlukom ili dopunom te odluke iz 2018. godine Središnje izborno povjerenstvo BiH bi praktično trebalo napraviti raspored odakle dolazi još po sedam Srba, Hrvata i Bošnjaka, te jedan iz reda Ostalih. Osim toga, trebalo bi odrediti što se događa ako u nekoj županiji nema izabranih predstavnika u skupštinu i što se događa ako uopće u svim skupštinama županija ne postoje po 23 izabrana Srbina i 11 Ostalih.
Zakonska nadležnost za definiranje ovih pitanja jeste u rukama Središnjeg izbornog povjerenstva. Uz niz spornih detalja Središnje izborno povjerenstvo donijeo je takvu odluku 2018. godine uzimajući u obzir popis stanovništva iz 2013. godine. Ujedno se pozvala na to da takav propis može donositi samo nakon svakog novog provođenja popisa stanovništva.
SIP BiH čeka 'signal' OHR-a
No, uz Schmidtove izmjene postavlja se pitanje da li je takva odluka SIP-a BiH iz 2018. godine stavljena izvan snage i da li Središnje izborno povjerenstvo treba donijeti novu odluku ili se treba samo "nasloniti" na već postojeću odluku.
Iz Središnjeg izbornog povjerenstva su uoči izbora, dok Schmidt još nije intervenirao u izborni zakon, više puta ponavljali da oni neće i ne mogu po zakonu donositi izmjene odluke iz 2018. godine.
No, je li Schmidtova odluka sada promijenila te okolnosti očigledno nije jasno ni članovima Središnjeg izbornog povjerenstva BiH, pa se očigledno s nestrpljenjem nadaju pojašnjenju iz OHR-a.
Takvo pojašnjenje bi vjerojatno olakšalo daljnje postupke SIP-a BiH, no nije izvjesno hoće li ono uopće doći ili će sve biti prepušteno tumačenju članovima Središnjeg izbornog povjerenstva BiH.
