Ova stranica je arhivirana.

Na stranici se nalazi skoro 40.000 pohranjenih članaka od 2003. zaključno s 31.12.2024. godine i novi se, ovdje, neće dodavati. Komentari su onemogućeni. Na ovaj način želimo omogućiti pretragu starih članaka a, ujedno, smanjiti opterećenje aktivne stranice.

Aktivnu stranicu sa sadržajima od 1.1.2025. možete pronaći na ljubuski.net.

Prosvjedi protiv femicida u BiH "Ni jedna više"

ljubuski.info

Samo u posljednjih pet godina više od 40 slučajeva femicida zabilježeno je u našoj zemlji. Da ne bude niti jedna više danas se prosvjedovalo u Sarajevu, Banjoj Luci, Mostaru, Bijeljini, Tuzli, Zenici i Lukavcu. I još jednom, malo je ljudi bilo. Muškaraca baš malo.

Niti jedna više, univerzalna je poruka poslana uglavnom u tišini iz svih većih gradova u zemlji. Niti jedna više da bude žrtva nasilja i femicida u zemlji u kojoj je zbog toga, upozorenja su iz Sarajeva – izvanredno stanje na koje institucije okreću glavu.

Jer iako je zakonima potrebna izmjena, i ovakvi kakvi su, da se primjenjuju, ponudili bi zaštitu. I društvu je potrebna promjena.

“Činjenice govore sljedeće, u centrima za socijalni rad nemate psihologa, nemate dovoljno socijalnih radnika, policija je potpuno neosjetljiva, tužitelji i suci također. Sve su to elementi koji se moraju mijenjati”, kazala je novinarka Rubina Čengić.

Za univerzalan cilj, žene su danas srušile i unutrašnje političke granice.

’Stop nasilju’, ‘Ovo je javna stvar’, čulo se u Banjoj Luci kao i ‘Hoću biti sigurna kada prijavim nasilje’. Na transparentima i imena ubijenih žena i transparent ‘Femicid u Kazneni zakon’

Poruke jasne, ali uz njih tek tridesetak okupljenih. Od političara i političarki nitko, osim jednog koji se na glavnom gradskom trgu našao slučajno. Izostanak podrške okupljenima je znak da će borba biti duga.

Prvi pomak u Banjoj Luci je ipak učinjen. Vlada je usvojila Nacrt zakona o zaštiti od nasilja u obitelji i nasilja prema ženama. Njime se uz ostalo po prvi put definira femicid kao najteži oblik nasilja i posljedica nasilja prema ženama, ali i indirektni femicid koji je definiran kao samoubojstvo žene kojem je prethodilo kontinuirano nasilje.

Za predstavnice udruženja žena pozitivan prvi korak, a jeli i dovoljan vidjet će se od primjene. I do sada je ključni problem bio raskorak između zakona i djelovanja nadležnih na terenu.

“Do sad nije štimalo na terenu. Nije bilo izricanja hitnih zaštitnih mjera, bilo je puno obustava istraga, sve govori tome u prilog da se nasilje u obiteljima, nasilje nad ženama i dalje ne shvaća kao veliki društvni problem nego kao privatno pitanje svake žene koja trpi nasilje”, kazala je Lana Jajčević, pravna savjetnica u Fondaciji udružene žene Banjaluke.

Ovi prosvjedi u više gradova događaju se točno godinu dana nakon što se zbog istog cilja prosvjedovalo također širom Bosne i Hercegovine. Tada, nakon ubojstva Edine Odobašić u Bihaću. Sada nakon ubojstava kojima ni institucije ne znaju točan broj.

“Čujemo da se događa, naše kolegice iz nevladinih organizacija i institucija rade zajedno, navodno pripremaju se neke izmjene i dopune zakona, a mi stojimo danas ovdje i u ovim brojnim gradovima u Bosni i Hercegovini da kažemo da stvarno moraju biti malo brži, da se žrtve moraju zaštiti, a da se počinitelji nasilja moraju kazniti po hitnom postupku”, kazala je Aldijana Trbonja Tule, Inicijativa građanki/građana Mostar

Sadašnje stanje je dramatično suprotno od zahtjeva iznijetih na protestima. Oko 48% žena doživjelo je neki oblik nasilja, a istraga je obustavljena u čak 70% slučajeva. Ako se i dogodi da tužiteljstvo pokrene postupak na sudski proces se čeka i do pet godina što je razdoblje u kojem mnoge žrtve odustaju od postupka.

N1

Politika

Ljudi

Kolumne

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari