Bosna i Hercegovina bi trebala u sljedeće tri i pol godine od Europske unije dobiti oko milijardu eura u sklopu regionalnog projekta koji u Bruxellesu nazivaju Plan rasta za zapadni Balkan. Oko 300 milijuna eura iznosila bi grant sredstva, a oko 600 iznimno povoljni zajmovi.
Riječ je o svojevrsnoj kompenzaciji za izostanak bržeg integriranja, a s druge strane, i promjeni pristupa Europske unije prema zapadnome Balkanu, pa tako i Bosni i Hercegovini. Naime, ovaj iznos potpore zemlje u određenom procesu dobivaju na mnogo višem stupnju integriranja.
Ovaj bi novac trebao biti izravno doznačen kao sredstva u proračunu, ali kao točno namjenska sredstva. Kako bi ovaj plan financijske potpore bio definitivno odobren, s njim se mora složiti i Europsko vijeće koje čine šefovi država i vlada 27 zemalja članica. No, čini se kako vodstvo Europske komisije ima uvjeravanje da to neće biti problem i da su ga spremne podržati sve zemlje članice Europske unije.
Prva Srbija, druga BiH
Ono što je zanimljivo je da svaka od zemalja, pa tako i Bosna i Hercegovina, može ostati doslovno bez ičega iz ove "omotnice" teške milijardu eura u slučaju da ne bude provodila reforme. Tako će se, primjerice, od BiH očekivati da donese sve potrebne propise vezane uz aktiviranje elektroničkog potpisa, a što bi onda aktiviralo iznos od 50 milijuna eura za cjelokupnu digitalizaciju javne uprave.
U slučaju pak da vlasti Bosne i Hercegovine u roku od godinu dana ne iskoriste novac, ta sredstva neće ostati u BiH, niti propasti, nego bi se transferirale drugim zemaljama zapadnoga Balkana. Identična je situacija i za druge projekte koji bi trebali pomoći zemljama regije prije pristupanja, pa jačanja ekonomskog rasta i ubrzavanja prijeko potrebnog socioekonomskog približavanja.
Kako se doznaje, od šest milijardi eura namijenjenih u tri godine zemljama zapadnoga Balkana, najveći iznos novca trebao bi ići Srbiji, a druga po "težini" je "omotnica" namijenjena Bosni i Hercegovini. Ali uvjetna. Reforme se nagrađuju novcem, odbijanje pak znači da novac ide dalje na zapadni Balkan.
Kako su ranije predstavili iz Europske komisije, cilj je omogućiti partnerskim zemljama intenzivirati reforme i ulaganja kako bi značajno ubrzale procese proširenja i rasta svojih ekonomija. U tu svrhu predložen je novi instrument za reforme i rast za zapadni Balkan vrijedan šest milijardi eura za razdoblje od 2024. do 2027. godine. - Usvajanjem novog Plana rasta za zapadni Balkan, vrijednog šest milijardi eura, približavamo gospodarstva zapadnog Balkana Europskoj uniji.
Plan rasta ima ogroman potencijal i mogao bi udvostručiti ekonomiju zapadnog Balkana u idućih 10 godina. Svojom kombinacijom reformi i investicija Plan će omogućiti zapadnom Balkanu ubrzo osjetiti koristi u ključnim oblastima našeg jedinstvenog tržišta, uključujući slobodan promet robe, usluga i radnika, jedinstveno područje plaćanja u eurima, pa sve do transporta, energije i jedinstvenog digitalnog tržišta - izjavila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.
Novi Plan rasta za zapadni Balkan zasniva se na četiri stupa,
Jačanje ekonomske integracije s jedinstvenim tržištem Europske unije, pod uvjetom da se zapadni Balkan uskladi s pravilima jedinstvenog tržišta i otvori odgovarajuće sektore i oblasti svim svojim susjedima istodobno, u skladu sa zajedničkim regionalnim tržištem.
Predlaže se sedam prioritetnih aktivnosti: slobodno kretanje roba; slobodno kretanje usluga i radnika; pristup jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA); olakšavanje cestovnog prijevoza; integracija i dekarbonizacija energetskih tržišta; jedinstveno digitalno tržište; integracija u industrijske lance opskrbe
Drugi stup bio bi jačanje ekonomske integracije u okviru zapadnog Balkana putem zajedničkog regionalnog tržišta na osnovi pravila i standarda Europske unije, što bi potencijalno moglo dodati 10 posto njihovim ekonomijama.
Ubrzanje temeljnih reformi je treći stup koji bi uključivao klaster temeljnih sektora, podržavajući put zapadnog Balkana prema članstvu u Europskoj uniji, unaprjeđujući održivi ekonomski rast privlačenjem stranih ulaganja i jačanjem regionalne stabilnosti.
Četvrti stup je povećanje financijske pomoći za podršku reformama putem Instrumenta za reforme i rast za zapadni Balkan za razdoblje od 2024. do 2027. godine, što predstavlja prijedlog za novi instrument vrijedan šest milijardi eura.
