Ova stranica je arhivirana.

Na stranici se nalazi skoro 40.000 pohranjenih članaka od 2003. zaključno s 31.12.2024. godine i novi se, ovdje, neće dodavati. Komentari su onemogućeni. Na ovaj način želimo omogućiti pretragu starih članaka a, ujedno, smanjiti opterećenje aktivne stranice.

Aktivnu stranicu sa sadržajima od 1.1.2025. možete pronaći na ljubuski.net.

Koliko su rasle plaće zadnjih godina u određenim djelatnostima

ljubuski.info

Poznato je da, primjerice, odvjetnici, direktori, IT stručnjaci i liječnici dobro zarađuju, no nisu baš svi “stvoreni” za te poslove.

Problem niskih plaća te ugovori o radu na određeno vrijeme demotivirajući su za brojne mlade u BiH. Kada smo već kod plaća, prosječna je u BiH, prema posljednjem podatku iz studenoga prošle godine, iznosila 1304 KM, što pokazuje nominalan rast za 1,5 posto i realno je veća za 1,6 posto u odnosu na listopad.

Kako se navodi u izvješću o prosječnim plaćama koje je objavljeno na stranici Agencije za statistiku BiH, prosječna mjesečna isplaćena plaća u studenome ove godine u odnosu na isti mjesec prethodne godine viša je za 11 posto. U istom razdoblju realni indeks bio je veći za 9,1 posto. Novinarka je provjerila kako su se kretale, odnosno koliko su rasle prosječne plaće u desetogodišnjem razdoblju, točnije, koliko su bile više u 2022. u odnosu na 2013. godinu.

Kada govorimo o prosječnoj plaći, ona je 2013. godine iznosila 827 KM, a u 2022. prosjek je dosegnuo 1122 KM, što znači da je na račun radnika u prosjeku uplaćivano 295 KM više. Zaposlenima u poljoprivredi, ribolovu i šumarstvu je u deset godina plaća bila viša za 254 KM. Od 2013. je sa 721 KM u 2022. narasla na 975 KM.

Zaposlenima u djelatnosti vađenja ruda i kamena u deset godina plaća je porasla za 347 KM. Točnije, s 957 KM “skočila” je na 1304 KM. Budući da prerađivačka industrija čini razmjerno velik dio ukupne svjetske proizvodnje dobara i usluga, provjerili su kako se u toj djelatnosti u BiH zarađuje.

Zaposlenima u ovoj djelatnosti plaća je u dugih deset godina rasla za oko 300 KM, s 587 KM na 883 KM. Oko 320 KM više dobivali su radnici zaposleni u proizvodnji i opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom. Prve godine prikazane u podacima, 2013., prosječno su zarađivali 1311 KM, a u 2022. godini 1634 KM. Zaposlenima u opskrbi vodom, uklanjanju otpadnih voda, upravljanju otpadom te djelatnosti sanacije okoliša plaća je sa 752 KM rasla na 1006 KM.

Kada je riječ o građevinskom sektoru, on je poprilično na “klimavim” nogama, radnika je gotovo nemoguće naći, zbog čega nam danas kuće, zgrade i sve ostale radove iz te branše obavljaju Nepalci, Filipinci… A razlog nedostatka radnika, čemu svjedoče i ovi podaci koje obrađujemo, su izrazito niske plaće.

Plaće u građevinarstvu su s 535 KM iz 2013. godine, koliko su tada radnici dobivali za mjesec dana teškog fizičkog rada, rasle prosječno na 813 KM. Što znači da su plaće u ovom sektoru u deset godina rasle za 278 KM. Plaće trgovcima također nisu značajno rasle, posebice ako gledamo sva poskupljenja koja su svakodnevna.

Naime, u djelatnosti trgovine na veliko i malo, popravku motornih vozila i motocikala plaća je s 578 KM narasla na 866 KM, tj. viša je za 288 KM. Niske plaće “protjerale” su i brojne prijevoznike iz BiH. Podsjećanja radi, u posljednjih pet godina iz BiH je otišlo više od 6500 profesionalnih vozača.

Svi oni otišli su raditi isti posao, ali za mnogo bolje plaće i uvjete rada. U BiH su 2013. godine prijevoznici i skladištari u prosjeku zarađivali 764 KM, a deset godina poslije 991 KM. Ova djelatnost zabilježila je rast plaće od tek 227 KM. Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i posluživanja hrane također se ne može pohvaliti visokim plaćama, a i uz sva povećanja, mnogo je niža od prosječne.

Radnici u ovoj djelatnosti su u 2022. u prosjeku zarađivali 730 KM, odnosno 194 KM više nego 2013., kada im je plaća iznosila 536 KM. Plaće zaposlenih u informacijama i komunikacijama su s 1190 KM rasle na 1605 KM, radnicima koji posluju s nekretninama sa 793 KM na 1025 KM, obrazovanju s 836 KM na 1147 KM…

Podaci o prosječnim mjesečnim isplaćenim neto plaćama prate se redovitim mjesečnim istraživanjem o zaposlenima i plaći. Rast plaća, uspoređujući ga s troškovima u većini djelatnosti je zanemariv i demotivirajući, stoga i ne čudi sve veći broj onih koji upravo radi dostojne plaće odlaze raditi izvan granica BiH.

Večernji list

Politika

Ljudi

Kolumne

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari