U protekle četiri godine Zapadnohercegovačka županija (ZHŽ) je kroz specifične projekte iz fondova EU-a povukla između pet i šest milijuna eura, a zanimanje za programe prekogranične suradnje, ali i općenito za programe EU-a u porastu je na razini ove županije i cijele države - kazao je u razgovoru za Fenu ravnatelj Ureda Vlade ZHŽ-a za europske integracije Ivan Jurilj.
Ljudi su sve bolje informirani, sve više se pripremaju i nekako je to, zapravo, postala tema i politička agenda unutar države. Kako se BiH polako određenim koracima približava europskim integracijama, tako i ta tema europskih fondova postaje sve atraktivnija. U svakom slučaju, zanimanje je mnogo veće nego što imamo dostupnih sredstava - naglasio je Jurilj. Što se tiče ZHŽ-a, u proteklom razdoblju uz EU pomoć realiziran je značajan broj projekata.
Kada govorimo o europskim fondovima, teško je to mjeriti na godišnjoj razini s obzirom na to da je u pravilu riječ o višegodišnjim projektima. U protekle tri-četiri godine Zapadnohercegovačka županija je kroz ove specifične projekte koje provode različite institucije povukla sigurno nekih pet, šest milijuna eura iz EU fondova.
Tu ne govorimo o infrastrukturnim projektima, kao što su pročistači otpadnih voda, kolektori ili autoceste, koji su jednim dijelom praćeni bespovratnim sredstvima, a jednim dijelom kreditnim aranžmanima - kazao je Jurilj. Dodao je kako bi BiH moglo biti dostupno mnogo više sredstava da su unutar države napravljeni određeni iskoraci i reforme te da je pripremljena određena institucionalna struktura.
Ovdje govorimo samo o IPA-i, koja je dobrim dijelom naslonjena na institucionalnu reformu i sredstva koja se povlače na temelju tih reformi ili na teritorijalnu i prekograničnu suradnju. Međutim, ono što bi naši ljudi, naši gospodarstvenici željeli kada govorimo o fondovima namijenjenim za malo i srednje poduzetništvo, a posebno kada govorimo o sredstvima Instrumenta pretpristupne pomoći za ruralni razvoj (IPARD), tu BiH nije napravila iskorak, nije napravila određene potrebne korake i ta sredstva nam nisu dostupna, a kako sam već i spomenuo, to su stvarna pretpristupna sredstva kada je riječ o investicijama privatnog sektora
Dio kojem imamo pristup, koji je namijenjen BiH, dobro koristimo, posebno u infrastrukturnim projektima, ali mogli bismo mnogo više. Također, ova sredstva koja su nam dostupna koristimo najviše kako bismo se pripremili za nadolazeća sredstva - naveo je Jurilj.
