Prema podacima iz publikacije ‘Žene i muškarci u Bosni i Hercegovini 2023.’, koju je u četvrtak 22. veljače, objavila Agencija za statistiku BiH, i 2022. ponovno bilježimo značaja pad živorođenih u našoj državi.
Tako smo u 2018. imali 29.467 živorođenih, godinu nakon toga 28.360, u 2020. taj broj pada na 27.255, pad se opet nastavlja i u 2021. (27.143 živorođenih) da bi godinu nakon toga imali 26.687 živorođenih. Prirodni priraštaj nam je 2022. godine bio -14.609.
Nadalje, rapidno raste i starost majke pri rađanju prvog djeteta i ona je 2022. bila 27,9 godina.
Broj sklopljenih brakova u BiH je u posljednjih 25 godina u kontinuiranom padu,
te je u 2022. sklopljeno 5.793 brakova manje nego u 1997. Broj razvoda brakova u BiH u posljednjih 25 godina raste, pa je u 2022. bilo više od 1.000 razvoda u odnosu na 1997., stoji u publikaciji.
U 2022. je sklopljeno 17.427 brakova, a najveći broj je sklopljen između supružnika u dobi od 25 do 29 godina.
Potpuni demografski kolaps
Shodno ovome, ali i masovnom iseljavanju s kojim naša država muku muči desetak godina nije nikakvo čudo da nam rapidno pada i broj učenika i studenata. Tako smo u školskoj godini 2018./2019. u osnovnim školama imali 280.018 učenika, a u školskoj 2022./2023. njih 260.337, dakle gotovo 20 tisuća učenika manje.
Kada govorimo o srednjim školama, u školskoj 2018./2019. imali smo 117.475 učenika, a u školskoj 2022./2023. bilo ih je 107.936, dakle skoro deset tisuća manje.
Ništa bolja situacija nije ni kod visokog obrazovanja – u akademskoj godini 2018./2019. imali smo 100.760 studenata, a u 2022./2023. njih 86.148, što je pad u pet godina za oko 14 tisuća studenata.
Visoko obrazovanje u 2022. je završilo 10.066 žena i 6.531 muškaraca. Više od polovine žena je diplomiralo, magistriralo i doktoriralo u oblastima zdravstva i socijalne skrbi, obrazovanja i društvenih znanosti, a to su ujedno i područja obrazovanja u kojima su žene brojnije od muškaraca. Veći broj muškaraca je svoje visokoškolsko obrazovanje završilo u oblastima informacijskih i komunikacijskih tehnologija, inženjerstva, proizvodnje i građevinarstva, te području usluga, navodi se.
Zanimljivi su i podaci o udjelu osoba uključenih u formalno i neformalno obrazovanje i obuku u 2022., gdje muškarci zauzimaju 10 posto, a žene 11 posto.
U usporedbi sa Europskom unijom, BiH je u 2022. godini imala manji udio osoba starijih od 15 godina koje su uključene u formalno i neformalno obrazovanje i obuku. Prosjek EU-27 za 2022. godinu za žene je iznosio 19 posto, a za muškarce 18 posto, stoji u publikaciji.
Debelo smo ispod država EU
Za razvijenim svijetom itekako zaostajemo i kada je u pitanju korištenje interneta i općenito kada govorimo o digitalnim vještinama.
U 2021. se povećao broj žena i muškaraca sa osnovnim ili višim digitalnim vještinama u odnosu na 2019. Međutim, BiH se i dalje nalazi ispod EU-27 prosjeka. U 2021. u EU je u prosjeku 52 posto žena (BiH – 33 posto) i 56 posto muškaraca (BiH – 36 posto) imalo osnovne ili više digitalne vještine.
Gledano sa aspekta spola, gotovo 10 posto više mladih žena starosti 16-24 godine ima osnovne i više digitalne vještine, a idući ka starijoj populaciji, taj odnos se izjednačava. Samo sedam žena od 100 i 10 muškaraca od 100 u BiH imaju više digitalne vještine (više od osnovnih), podaci su Agencije za statistiku BiH.
Kada govorimo o stopi zaposlenosti, ona je kod žena 28,9 posto, a kod muškaraca 52,1 posto. Isto tako, stopa nezaposlenosti pod žena bila je 19,8 posto, a kod muškaraca 12,6 posto.
Nadalje, u dobroj skupini 25-49 imamo čak 12 posto neaktivnih muškaraca, a 22,5 posto neaktivnih žena u BiH kada govorimo o tržištu rada. U dobroj skupini 50-64 stopa neaktivnosti muškaraca je 22,7 posto, a žena 26,1 posto.
Debelo smo i kod trajanja radnog vijeka ukoliko se uspoređujemo s Europskom unijom – u BiH je prosječni radni vijek za muškarce 34 godine, u EU 38 godina, a za žene u BiH 23 godine, u EU 34 godine. Ne zaboravimo kako su rađena i broja istraživanja o produktivnosti rada u BiH i u razvijenim državama Zapada, a tek tu su ogromne razlike.
Prepoznavanju značaja rodne statistike
Ravnateljica Agencije za statistiku BiH Vesna Ćužić izjavila je novinarima da podaci, u usporedbi od prvog do najnovijeg monitoringa, govore da je bh. društvo još uvijek tradicionalno, da je prirodni priraštaj negativan a žene prvorotke sve starije. U segmentu obrazovanja, među doktorima znaosti više je muškaraca mada žene prednjače u ukupnom broju upisanih studenata na fakultetima.
U upravnim odborima sportskih saveza žena je svega sedam-osam posto bez obzira na to o kojem sportu je riječ, kazala je također Ćužić zamoljena od novinara za usporedbu podataka i trendova na osnovu prve i najnovije publikacije.
Vjerujemo da će publikacija doprinijeti prepoznavanju značaja rodne statistike kojom se osiguravaju podaci potrebni nadležnim zakonodavnim i izvršnim organima uprave svih nivoa vlasti u BiH kako bi ispunili njihovu zakonsku obavezu praćenja realizacije programskih ciljeva iz Gender akcijskog plana BiH i tako osigurali provođenje međunarodnih standarda u oblasti ravnopravnosti spolova, izjavila je Ćužić, izražavajući nadu da će publikacija doprinijeti razbijanju stereotipa i unapređenju spolne ravnopravnosti u svim vidovima javnog i privatnog života.
Projekt ‘Podrška za rodnu ravnopravnost’ financira Švedska, pa je Čužić zahvalila Vladi te zemlje i partnerima u njegovoj realizaciji – Agenciji za ravnopravnost spolova BiH, organizaciji UN Women i svima koji su doprinijeli u pripremi, izradi i objavi publikacije.
