Na tržištu rada potraga je za majstorima. Nedostaje molera, zidara, stolara, keramičara. Upravo su ta zanimanja najtraženija u oglasima. Nerijetko i njihova primanja premašuju primanja visokoobrazovanog kadra, arhitekata, farmaceuta.
Jedan od najvećih proizvođača namještaja u našoj zemlji Suad Ećo do prije 5 godina lako je dolazio do radne snage, kaže danas je lakše dovesti arhitekta nego stolara.
“Naše neko iskustvo pokazuje da mi prilično lakše dolazimo do visokoobrazovanih uposlenika arhitekti do računovođa recimo menadžera, ako imate suradnju s fakultetima, mladi čim završe date im priliku da mu i raditi, tu nemamo nekih problema, možemo prilično lako doći do uposlenika i pokazalo se kao dobra praksa.
Ono što nedostaje i gdje su problemi jeste za angažman prije svega radnika stručnih zanimanja sa srednjom stručnom spremom, stolari, tapetari, krojači…”, naglasio je Ećo.
Danas se zanat najviše isplati. Tako govore i sljedeći podaci. Plaća medicinske sestre u BiH varira od 723 do 1.625 KM. Farmaceuti, mjesečno zarade od 950 do 1.826 KM. Kada tražite kvalitetnog zidara, stolara ili vodoinstalatera, do njega je, gotovo nemoguće doći. A i kada ga pronađete na njegov rad se čeka mjesecima. Plaća vodoinstalatera u BiH kreće se i do 1.800 KM. Stolari najviše zarađuju, plaća ide i do 2.000 maraka. Zarada konobara u našoj zemlji malo je veća od 1.150 maraka.
Trenutni nedostatak majstora na tržištu rada u BiH – jača njihovu pregovaračku moć, na način da mogu ostvariti izuzetne zarade u ovom trenutku, bez obzira na obrazovanje, sindikalno organiziranje ili neke druge faktore utjecaja, kažu stručnjaci.
“Slično vrijedi za čitavu profesiju IT sektora razumijevajući da uglavnom zapadne zemlje dosta privlače ovaj tip radne snage, tako da uglavnom odnos ponude i potražnje kratkoročno i dugoročno određuje nečiju plaću”, pojasnio je ekonomski analitičar Admir Čavalić.
