Ministarstvo pravde na čelu s ministrom Davorom Bunozom Vijeću ministara je prije par dana dostavilo prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH.
U prijedlogu koji se najviše odnosi na izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH stoji kako članove biraju birači upisani u Središnji popis za biračko glasovanje u FBiH, ali birač može glasovati ili za Hrvata ili za Bošnjaka, a ne za oba.
Svi kandidati Hrvati čine listu hrvatskih kandidata. Bit će izabran onaj koji dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u Federaciji BiH uz uvjet da je taj kandidat osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje tri od pet županija, i to: Hercegovačko-neretvanskoj, Srednjebosanskoj, Županiji Zapadnohercegovačkoj, Hercegbosanskoj i Posavskoj.
Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u Federaciji BiH ne zadovoljava navedeni uvjet, uzima se sljedeći kandidat s liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedeni uvjet, navodi se u prijedlogu izmjena Izbornog zakona BiH.
U nastavku se navodi da, ako kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva BiH nije izabran u skladu s odredbama, onda je izabran kandidat koji dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima, pod uvjetom da je taj kandidat osvojio najveći broj glasova u dvije od pet županija.
Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u Federaciji BiH ne zadovoljava navedeni uvjet, uzima se sljedeći kandidat s liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedeni uvjet.
Ako se ni to ne bi ispunilo, onda bi izabran bio kandidat koji dobije najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima, ali pod uvjetom da je osvojio najviše glasova u barem jednoj od pet spomenutih županija.
Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u Federaciji BiH ne zadovoljava navedeni uvjet, uzima se sljedeći kandidat s liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedeni uvjet, navodi se u HDZ-ovom prijedlogu izmjena Izbornog zakona.
Američko veleposlanstvo u BiH smatra kako bi amandmani koji su predloženi “nažalost, malo doprinijeli jačanju integriteta izbornog sustava u BiH.” Dodaju kako se njima uvode veoma problematične promjene Izbornog zakona BiH, posebno one koje se odnose na izbor članova Predsjedništva BiH.
Kao što pravni stručnjaci stalno naglašavaju, za provedbu presuda Europskog suda za ljudska prava u vezi sa Predsjedništvom BiH potrebno je promijeniti Ustav BiH.
Ovim prijedlogom bi se de facto uvela hrvatska izborna jedinica u Federaciji BiH, o čemu je bilo govora i što je odbačeno za vrijeme razgovora – koje su pomogle SAD i EU – o ustavnoj i izbornoj reformi 2021. i 2022. godine.
Neće se postići napredak po pitanju provedbe presuda Europskog suda za ljudska prava u vezi sa Predsjedništvom BiH ukoliko HDZ BiH nastavi nanovo predlagati i inzistirati na politički i pravno problematičnim izmjenama Izbornog zakona BiH, oglasili su se iz Američkog veleposlanstva u ponedjeljak.
Dalje, napominju kako HDZ BiH ne može na silu doći do rješenja koje preferira, nego mora iskreno progovarati i raditi na izgradnji konsenzusa i kompromisa neophodnih za promjenu Ustava BiH, navodeći kako je stranka za to imala mnogo vremena, ali nije to uradila.
Amandmanima koje predlaže Ministarstvo pravde također bi se promijenila metoda izbora svih legislativnih tijela na način da se favoriziraju veće etno-nacionalne stranke, što bi moglo imati devastirajuće posljedice po opozicijske političke stranke širom BiH.
Amandmanima se, također, Centralna izborna komisija izlaže političkoj manipulaciji, umjesto da se jačaju njenih kapaciteti. Konačno, ovim amandmanima se ne smanjuje konktrola političkih stranaka nad biračkim odborima, što je ključna reforma neophodna za jačanje demokracije u BiH, istaknuli su.
Napominju da je svrha zakona o jačanju integriteta izbornog procesa da građani ponovo steknu povjerenje u demokratske procese u zemlji, između ostalog, tako što će se osigurati da se glasovi birača zbrajaju onako kako su građani glasali.
Njihova svrha nije da se lideri etno-nacionalnih političkih stranaka koji su najodgovorniji za podrivanje demokratije u BiH dodatno učvrste na pozicijama vlasti. Za žaljenje je, ali nije iznenađujuće, da neke političke stranke nastoje iskoristiti slabosti postojećeg izbornog sistema, umjesto da nastoje da osiguraju da se poštuje volja birača, zaključuju iz Veleposlanstva SAD-a u BiH.
