Dokument konkretnih reformi u Bosni i Hercegovini preduvjet je sudjelovanja u Planu rasta za Zapadni Balkan. Sve zemlje su ovaj strateški dokument već predale, osim BiH. Rok je kraj travnja, a nepoštovanje roka pokazalo bi samo da i ono što se samo nudi, nesposobnošću ili namjernim opstrukcijama nositelji vlasti u Bosni i Hercegovini nisu u stanju realizirati.
Posljedice bi, naravno, najviše osjetili građani.
"To će osjetiti cijelo društvo, ali to bi trebao biti povod da društvo traži dijalog i kompromis, jer su to osnovna pravila kompromisa, nekome nešto ponuditi da bi dobio. Ključno je pitanje tko je kome šta ponudio", istaknuo je zastupnik u Bundestagu Josip Juratović.
Ono što je usuglašeno izvještajem bit će poslano Europskoj komisiji, u petak je istaknula predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto.
"O svemu onome što je usuglašeno i jedinstveno mi ćemo poslati prema Europskoj komisiji kroz jedan konsolidirani izvještaj. Ja sam poslala jedno pismo svim članovima radnog tima povjerenstva i upozorila ih, ali naravno ne možete utjecati.
Ustavna struktura Bosne i Hercegovine je takva da svako ima pravo kad su u pitanju njegove nadležnosti da se izjasni i da dostavi određene primjedbe", dodaje Krišto.
Kada je riječ o nemogućnosti usaglašavanja reformi, prethodno je ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine Staša Košarac naveo da određena pitanja, koja su u ustavnoj nadležnosti Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine, ne mogu biti prenesena na državnu razinu pod plaštom ambicioznosti prema Europskoj uniji.
Dvije milijarde maraka, ukoliko ih BiH na kraju uspije povući, mogu pomoći svim segmentima gospodarstva u Bosni i Hercegovini, utjecati na ekonomski rast, uključujući funkcionalnije institucije i snažniju vladavinu prava.
