Tradicionalno poimanje braka i obitelji mijenja se u današnjem društvu, a samim time i percepcija mladih o vlastitom ulasku u brak i zasnivanju obitelji.
Sve više mladih odgađa ili potpuno izbjegava brak, dok se sve manje žena odlučuje za instituciju braka. Ovi trendovi, koji su vidljivi u cijeloj Bosni i Hercegovini, otvaraju brojna pitanja i razmišljanja o društvenim, ekonomskim i kulturnim promjenama koje oblikuju naše društvo.
Jedan od ključnih čimbenika koji utječu na ovaj trend je promjena prioriteta i vrijednosti kod mladih. Tradicionalni koncept braka kao ključnog elementa života sve više gubi na važnosti u korist individualnih sloboda, osobnog razvoja i karijernih ambicija.
Mladi sve više teže samostalnosti, što često znači odgađanje ili izbjegavanje braka i zasnivanja obitelji.
Osim toga, ekonomska nestabilnost i izazovi koji iz nje proizlaze također igraju značajnu ulogu u smanjenju broja brakova. Visoki troškovi života, nezaposlenost ili nesigurnost posla mogu otežati mladim ljudima planiranje budućnosti i osnivanje obitelji.
Mnogi mladi ljudi osjećaju se nespremnima ili financijski nesposobnima preuzeti odgovornosti koje dolaze s brakom i roditeljstvom.
Društvene promjene utječu i na percepciju braka i obitelji. Sve veći broj razvoda i nestabilnosti u braku mogu potkopati vjeru mladih ljudi u dugoročnu održivost braka.
Također, sve veći broj alternativnih životnih stilova i oblika zajedništva, poput izvanbračnih zajednica ili samohranog roditeljstva, mladima daje više mogućnosti od tradicionalnog braka.
Isto tako, promjene u društvenim normama i vrijednostima otvaraju vrata većoj inkluzivnosti i prihvaćanju različitosti u obiteljskim modelima.
