Uz pjesmu klapa "Otiš'o je moj otac", od akademika Slave Kukića na Rakića groblju u rodnom Posušju jučer su se oprostili rijeke rodbine, prijatelja, javnih osoba i poštovatelja njegovog djela.
Od Kukića su se emotivnim govorima oprostili njegovi prijatelji Stipe Prlić i Esad Bajtal, sjećajući se njegove volje i upornosti da izgradi bolje i pravednije društvo, rekavši da će i dalje da živi kroz svoju akademsku zaustavštinu, a posebno kroz svoju djecu i unučad.
Kukić je preminuo nakon duge borbe sa teškom bolešću.
Slavo Kukić rođen je 1954. godine u Vinjanima, Posušje. U veljači 1977. godine je na Fakultetu političkih nauka Sarajevo stekao zvanje diplomiranog politologa, 1983. godine na Interdisciplinarnom poslijediplomskom studiju Univerziteta u Sarajevu titulu magistra društvenih znanosti te u studenom 1986. godine na Fakultetu političkih nauka titulu doktora socioloških znanosti.
Radni vijek Kukić započinje 1977. godine kao stručni suradnik u SO-e Posušje, potom kao rukovoditelj Marksističkog centra, a nakon toga odlazi u obrazovanje. U Srednjoškolskom centru u Posušju je radio kao profesor, a zatim i kao direktor. Sredinom 1987. godine izabran je na funkciju predsjednika Izvršnog odbora SO-e Posušje, a nakon toga, 1992. godine odlazi na Ekonomski fakultet u Mostaru, na kojem je u radnom odnosu do odlaska u mirovinu 2018. godine.
U zvanje docenta biran je 1987. godine, u zvanje izvanrednog profesora 1997., a u zvanje redovitog profesora 2000. godine. U četiri mandata je prodekan za nastavu, u dva ciklusa voditelj poslijediplomskih magistarskih studija, te u dva ciklusa voditelj poslijediplomskih specijalističkih studija.
Nastavu iz Sociologije, Metodologije, Ponašanja potrošača, ali i srodnih disciplina, izvodi na dodiplomskim, diplomskim i poslijediplomskim doktorskim studijima na više fakulteta u Bosni i Hercegovini i regiji – Agronomskom, Filozofskom, Medicinskom te Fakultetu zdravstvenih studija Sveučilišta u Mostaru, Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zadru, Ekonomskom i Pravnom fakultetu Univerziteta u Tuzli, Fakultetu političkih nauka i Ekonomskom fakultetu u Banjoj Luci, Fakultetu za turizam i vanjsku trgovinu Sveučilišta u Dubrovniku, Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Splitu, Doktorskoj školi Sveučilišta u Osijeku itd.
Sam ili u koautorstvu potpisuje 35 knjiga i studija – među njima devet sveučilišnih i tri srednjoškolska udžbenika. U svojstvu voditelja ili člana stručnog tima, potom potpisuje i dvanaest projekata iz područja sociologije, politologije i ekonomije. Autor je preko 160 znanstvenih i stručnih radova, objavljenih u časopisima i zbornicima na više svjetskih jezika, te oko 90 recenzija i prikaza djela drugih autora.
Bio je član je i većeg broja redakcija i uredništava časopisa i zbornika: Zbornik radova – Journal of Economy and Business (Mostar), Sociološki diskurs (Banja Luka), Tranzicija (Tuzla), Medijski dijalozi (Podgorica), a bio je i kourednik časopisa Dijalog ANUBiH – te više organizacijskih odbora znanstvenih skupova i drugih odbora.
U društvenom životu BiH je bio angažiran u radu niza NVO. Bio je predsjednik Upravnog odbora Centra za zaštitu prava manjina, član Upravnog odbora Centra za euroatlanske integracije, te Centra za unaprijeđenje ljudskih prava i demokracije, član upravnog odbora Helsinškog komiteta BiH itd.
Bio je 2011. godine i mandatar za sastav Vijeća ministara BiH. Devet godina bio je na čelu upravljačke strukture Federalne RTV – od njezina formiranja 2000. godine do rujna 2009. godine.
Za dopisnog člana Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine u Odjeljenje društvenih nauka izabran je 2012., a za redovnog 2018. godine.
