Digitalizacija usluga, razmjena podataka u stvarnom vremenu, uz osiguranje visoke razine cyber-sigurnosti, u prijevodu znače i ubrzanje procedura s kojima se svi ponekad susrećemo, počevši od pribavljanja dozvola, izdavanja dokumenata...
Sveučilište u Mostaru, kao predvodnik tehnoloških promjena u Bosni i Hercegovini, te Zapadnohercegovačka županija, jedna od onih koje krupnim koracima idu u smjeru omogućavanja što bržih usluga za sve građane, ali i poslovnu zajednicu, u vremenu koje dolazi radit će na realizaciji jednog od strateških ciljeva koji je usko vezan i uz proces europskih integracija, ali i izgradnju društva i okružja u kojemu će javna uprava biti učinkovit servis žiteljima.
Digitalizacija usluga, razmjena podataka u stvarnom vremenu, uz osiguranje visoke razine cyber-sigurnosti, u prijevodu znače i ubrzanje procedura s kojima se svi ponekad susrećemo, počevši od pribavljanja dozvola, izdavanja dokumenata i svih onih drugih aktivnosti koje su dio svakodnevnog života.
U zgradi Rektorata Sveučilišta u Mostaru između Vlade Zapadnohercegovačke županije i Sveučilišta u Mostaru upriličeno je potpisivanje sporazuma o suradnji u digitalizaciji javne uprave u županiji.
Sporazum je uime Vlade potpisao predsjednik Predrag Čović te uime Sveučilišta rektor prof. dr. sc. Zoran Tomić. Potpisivanju su nazočili i prorektor prof. dr. sc. Zdenko Klepić, pomoćnik rektora za informacijske tehnologije i inovacije izv. prof. dr. sc. Tomislav Volarić, voditelj Ureda rektora doc. dr. sc. Damir Vasilj te ministar pravosuđa i uprave ZHŽ-a Vjekoslav Lasić. Premijer ZHŽ-a Predrag Čović ističe važnost navedenog procesa te podsjeća kako se Sveučilište u Mostaru preko svojeg sustava SUMIT eUpisi već pokazao kao važan partner u pogledu procesa e-škola.
A osim školstva, SUM će imati ključnu ulogu kada je riječ o uspostavi suvremenih digitalnih postupaka i infrastrukture koji će omogućiti učinkovitu i korisniku usmjereniju javnu upravu, povećavajući pri tome transparentnost i dostupnost usluga građanima. Zapadnohercegovačka županija već se prometnula među županije koje prepoznaju značaj prilagodbe tehnološkim promjenama na tržištu, a u bliskoj budućnosti namjera je provesti i značajne reforme kada je riječ o srednjem strukovnom obrazovanju.
Naime, u ovoj županiji pripremili su zakonsko rješenje o srednjem strukovnom obrazovanju i obuci koje uvodi niz atraktivnih rješenja prilagođenih suvremenim kretanjima u modernim, tržišno orijentiranim ekonomijama zapadnog svijeta. Također donosi potrebu da, u slučaju kada se praktična nastava izvodi u ustanovi za srednje strukovno obrazovanje i obuku te kod poslovnog subjekta, udio praktične nastave i vježbi kod poslovnog subjekta mora biti najmanje 25 posto.
Kako bi se navrijeme učinkovito odgovorilo na nove trendove i promjene koje su obilježje današnjeg vremena, a bit će još i više u budućnosti, zakonsko rješenje pretpostavlja osnivanje općinskih i gradskih savjetodavnih vijeća koja bi bila sastavljena od predstavnika ustanove za srednje strukovno obrazovanje i obuku, grada ili općine, predstavnika lokalnog tržišta rada, kao i stalnih članova te predstavnika svih zainteresiranih strana.
Zadaća ovog tijela je pomoći ustanovama za obrazovanje i obuku u predlaganju upisnih politika, planiranju sadržaja njezinih strukovnih kurikula, kao i pružati savjete o svim pitanjima koja se tiču praktične nastave, a sve u cilju jačanja veza između ustanove i lokalnog tržišta rada. Savjetodavno vijeće bilo bi osnovano i na razini županije, u njegov sastav ušli bi predstavnici gradskih i općinskih vijeća,
Službe za zapošljavanje ZHŽ-a, Ministarstva i poslovnih subjekata, uz nazočnost stalnih članova i svih zainteresiranih strana. Zadaća ovoga tijela je davati Ministarstvu informacije o kretanjima na tržištu rada u pogledu suficitarnih i deficitarnih zanimanja te davati preporuke koje se tiču upisne politike za svaku školsku godinu, kao i unaprjeđenja sustava srednjeg strukovnog obrazovanja i obuke.
U ovoj županiji već postoje primjeri uvezivanja školskog sustava s poslovnom zajednicom, a jedan od njih dolazi nam i iz Posušja, u kojemu već godinama djeluje tehnološki park koji je priznat od županijskog resornog ministarstva te se kao takav upisuje u radnu knjižicu.
Na lokalnim razinama vidljivo je kako se aktivno radi i na stvaranju preduvjeta za ubrzanje potrebnih procedura za pokretanje biznisa, a primjer o kojemu je Večernji list pisao moguće je pronaći u Ljubuškom, gradu koji je, nakon Travnika, drugi u državi koji je postao "digital tax-free city", omogućujući otvaranje obrta samo 24 sata, i to online, uz predočenje tek triju dokumenata, a rezultat je to suradnje koja je ostvarena s dekanom i predavačem na Sarajevo School of Science and Techologyju dr. Farukom Hadžićem.
