Međugorje je zasigurno jedno od najposjećenijih vjerskih hodočasničkih odredišta. Ipak, čini se kako tu vlada "zavjet šutnje" jer nitko nema podatke o ostvarenoj zaradi, odnosno o turističkom prometu i porezu.
Na upit o boravšnim taksama - nitko od nadležnih ništa ne zna, sudeći prema našim podacima koje (ni)smo dobili. Ili ne želi znati.
Prema neslužbenim procjenama, broj prijavljenih gostiju je dvostruko manji od stvarnog u ovom mjestu. Podaci iz 2016. godine (neslužbeni) kažu kako je oko 1,35 milijuna turista u Međugorju godišnje neprijavljeno te da je proračun onda oštećen za 6,5 milijuna KM.
Turističke agencije i iz drugih zemalja su pronašle način kako zaraditi na Međugorju pa tako imaju dnevne izlete iz drugih država.
Brojni smještajni objekti uopće ne prijavljuju goste što je poslovanje u "sivoj zoni" te pritom i ne uplaćuju boravišnu taksu.
Ovo je bio generalni problem u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, ali s fokusom na Međugorje. Činjenica je da nitko "nema alate" kako natjerati plaćanje boravišne pristojbe.
Koliko županija i državna tijela gube zbog ovoga - teško bilo može odgovoriti, ali je činjenica da je tim manji prihod turizma u BDP-u.
Brojni upiti, nijedan odgovor
Federalno ministarstvo okoliša i turizma je bila prva adresa, ali su kazali kako ne posjeduju podatke ni koliko gostiju je posjetilo ovo mjesto niti koliko je boravišne pristojbe naplaćeno. Razlog je jer se ona naplaćuje po županijama.
Sljedeća adresa je bila Turistička zajednica HNŽ koja nas je uputila, za iste podatke, na Turističku zajednicu Općine Čitluk. Međutim, ni tu nismo dobili tražene informacije.
Kako nisu odgovorili na na upit o boravišnoj pristojbi, neplaćanju iste i gubicima, pozvali smo ih. Naš sagovornik (koji se nije predstavio) nam je rekao da te podatke nemaju jer su nedavno osnovani (op.a. prošle godine, prema podacima na internetu). Poručio je kako bi se trebali baviti "pozitivnijim temama" ili pisati o Sarajevu ili Mostaru.
Slična pitanja smo poslali i Općini Čitluk - odgovor nismo dobili. Pitali smo i Aerodrom u Mostaru da li znaju koliko je njihovih putnika ove godine sletjelo i uputilo se ka ovom mjestu, što također nismo saznali.
Pitanja od nas su stigla i jednoj od turističkih agencija koja ugovara putovanja iz SAD-a za Međugorje o tome koliko su imali aražmana na godišnjoj razini, ali smo ostali uskraćeni i za njihove odgovore.
"Zarada" bitno manja nego što bi smjela biti
Međutim, uzet ćemo u obzir neke druge službene i dostupne podatke. Tako je Međugorje posjetilo 28 milijuna hodočasnika u razdoblje od 1981. do kraja 2013. godine. Svake godine Međugorje ostvari 90 milijuna eura ukupnog prihoda i 1,9 milijuna noćenja.
Do ovih je podataka došao Vencel Čuljak koji je odbranio doktorsku disertaciju "Fenomen Međugorje kao svjetski brend i top destinacija vjerskog turizma".
Prema toj kalkulaciji, ukupni prihod Međugorju za nešto više od tri desetljeća iznosio je 2,85 milijardi eura, a smještajni su kapaciteti zabilježili 65 milijuna noćenja.
Čuljkova doktorska disertacija donosi procjenu kako prosječan turist-hodočasnik dnevno u Međugorju potroši 43 eura, no Bosna i Hercegovina od toga nije imala posebne koristi. Čak 68 posto prometa u Međugorju, zaključci su analize, završilo je u džepovima neregistriranih pružatelja ugostiteljskih usluga.
Da je Međugorje bilo carstvo "sivog gospodarstva" govori i podatak kako bi se samo na temelju boravišne pristojbe moglo godišnje utržiti i 600 tisuća eura, a službeno se zaradi tek 73 tisuće konvertibilnih maraka.
Ko bi trebao imati korist?
Načelnik Općine Čitluk Marin Radišić izjavio je prije dvije godine kako općina do sada nije imala nikakvih većih izravnih prihoda od turizma od jednog turističkog mjesta kao što je Međugorje
.
A ovo su podaci iz 2013. godine: Godinu ranije je ostvareno 998.199 registriranih noćenja gostiju. Ukupan prihod Turističke zajednice Federacije BiH u 2012. bio je 1.616.280 KM, međutim, od toga je prihod od boravišne pristojbe bio samo 181.419 KM, što nije ni 35 posto od ukupnog broja noćenja ukoliko se uzme u obzir da je ostvareno gotovo milijun registriranih noćenja.
Tadašnja procjena Turističke zajednice Hercegovačko-neretvanske županije jeste da je godinu ranije u Međugorju boravilo 490.000 gostiju i da je ostvareno 1.455.000 noćenja, s tim da Turističkoj zajednici te županije nije prijavljeno nijedno noćenje.
Neke procjene kažu da ovo mjesto godišnje posjeti oko milijun turista. Pitanje je samo koliku korist od toga ima država?
